Oglas

DW: Postaje li Bosna i Hercegovina tranzitna ruta za lica s potjernica?

author
Deutsche Welle
22. nov. 2026. 13:06
mali zvornik bijeljina
N1

Nakon zabrane ulaska trojici državljana Srbije u BiH, analitičari ukazuju na političke blokade koje prijete da Bosnu i Hercegovinu pretvore u sigurnu tranzitnu rutu za lica s potjernica.

Oglas

Odluka Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA) da zabrani ulazak u zemlju Milanu Radoičiću te braći Zvonku i Žarku Veselinović, uz obrazloženje da predstavljaju prijetnju po nacionalnu sigurnost, ponovo je otvorila pitanje stvarne kontrole granica i funkcionisanja sigurnosnog sistema u BiH. Mjera je uslijedila nakon što je beogradska Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) objavila da je Zvonko Veselinović ranije ovog mjeseca preko Sarajeva otputovao u Istanbul.

Slučaj tako nadilazi pojedinačnu zabranu i osvjetljava  regionalni problem – kako osobe pod istragama, potjernicama i međunarodnim sankcijama koriste poroznost granice između Srbije i Bosne i Hercegovine te političke blokade unutar bh. institucija kao sigurnu izlaznu i tranzitnu rutu.

serodrom sarajevo
Foto: Aerodrom Sarajevo

Ko su Radoičić i braća Veselinović i zašto je BiH za njih „sigurna zona"?

Direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku (BCBP) Predrag Petrović ocjenjuje da Radoičić i braća Veselinović nisu bili tek lokalni politički i poslovni moćnici na sjeveru Kosova, već važan dio neformalnog sistema kontrole koji je Srpska napredna stranka (SNS) godinama održavala na tom području.

„Njihova glavna uloga bila je da politički disciplinuju srpsko stanovništvo (...). Sjever Kosova je praktično bio laboratorija za uspostavljanje modela političke kontrole koji se kasnije primjenjivao i širom Srbije, uključujući organizovane grupe koje su obilazile biračka mjesta u crnim džipovima“, pojašnjava Petrović za DW.

Radoičić
Milan Radoičić (N1)

Prema njegovoj procjeni, njihov odlazak iz Srbije u ovom trenutku nije slučajan, već predstavlja pokušaj izbjegavanja eventualne krivične odgovornosti nakon promjene političkog odnosa snaga u Beogradu i mogućnosti da tužilaštvo i policija počnu nezavisnije djelovati. Kako navodi Petrović, braća Veselinović napustila su Srbiju preko Sarajeva i otputovala u Istanbul, dok „za Radoičića postoje nepotvrđene informacije da je otišao u Rusiju“.

„Posebno je značajan izbor BiH kao izlazne rute braće Veselinović. Njihove poslovne i političke veze sa Republikom Srpskom dobro su poznate i sežu do pojedinih struktura tamošnje vlasti. To im može pružiti oslonac izvan Srbije, mada nemamo dokaze da im je neko iz vlasti RS-a pomogao da napuste zemlju. Ovo pokazuje da problem nije samo u pojedincima, već u široj mreži političkih, poslovnih i kriminalnih veza koja se ne završava na granicama Srbije“, ističe Petrović.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a odbacili su medijske navode da se Milan Radoičić nalazi na teritoriji tog entiteta i da uživa zaštitu tamošnjih institucija, uz napomenu da je za kontrolu prelaska državne granice nadležna Granična policija BiH te da entitetska policija postupa po svim međunarodnim potjernicama.

Potjernicu za Radoičićem zbog oružanog sukoba u Banjskoj raspisale su vlasti u Prištini, dok je u sistem Interpola unesena posredstvom misije Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK), budući da Kosovo nije članica međunarodne policijske organizacije. Kako Bosna i Hercegovina ne priznaje nezavisnost Kosova niti s njim ima sporazume o pravnoj pomoći i izručenju, postupanje po takvim potjernicama unutar sigurnosnog i pravosudnog aparata BiH ostaje ograničeno i podložno političkim blokadama.

Preventivna mjera kad više nema koga spriječiti

Iz ugla Sarajeva, međutim, slučaj ne pokazuje nužno da je granica „propusna“ u tehničkom smislu, nego da sistem reaguje tek na formalni povod, a ne na procjenu rizika. Stručnjak za sigurnost Safet Mušić objašnjava da Granična policija BiH pušta svakoga za koga u bazama nema zabrane ili potjernice koju država priznaje, pri čemu BiH nema zakonsku obavezu da sankcije SAD-a ili EU-a automatski pretoči u zabranu ulaska, a zbog nepriznavanja Kosova i tamošnje potjernice imaju ograničenu težinu. „Osobe koje su godinama pod američkim sankcijama i na kosovskim potjernicama zato su mogle slobodno ulaziti, boraviti i odletjeti iz Sarajeva. Za osobe povezane s Banjskom i nabavkom oružja iz BiH to je bilo očekivano“, navodi Mušić za DW.

Kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ranije su se u institucijama BiH oštro protivili i najavama zabrane ulaska tadašnjem potpredsjedniku Vlade Srbije i bivšem direktoru BIA-e Aleksandru Vulinu, koji je također pod sankcijama SAD-a. Slična politička bura pratila je i zabranu ulaska ruskom piscu Zaharu Prilepinu 2018. godine, koji je proglašen sigurnosnom prijetnjom zbog učešća u proruskim oružanim formacijama u Ukrajini, kada je vrh SNSD-a optuživao sigurnosne agencije u BiH za samovolju i kreiranje „crnih lista" bez saglasnosti srpskih predstavnika.

dodik vulin
predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja (Milorad Dodik i Aleksandar Vulin)

Mušić napominje da se odluke o zabranama ulaska državljanima Srbije u BiH nikada ne tretiraju kao čisto stručne, nego redovno izazivaju optužbe za „privatizaciju“ agencija i pritiske kroz Vijeće ministara i Ministarstvo sigurnosti. „U takvom ambijentu agencije biraju najsigurniji put: čekaju da slučaj postane javan, jer tada odluka ima legitimitet koji ih štiti od političkog napada. Rezultat je preventivna mjera koja dolazi kada se više nema koga spriječiti. Dok sigurnosne procjene budu zavisile od toga ko će se politički uvrijediti, Bosna i Hercegovina će ostati zemlja kroz koju se prolazi lako, a iz koje se odlazi još lakše“, zaključuje Mušić.

Selektivna razmjena podataka i 1.600 kilometara granice

Da problem leži u institucionalnim blokadama i nedostatku povjerenja upozorava i profesor Univerziteta u Banjoj Luci i predsjednik Evropskog defendologija centra Duško Vejnović. On smatra da i međusobno nepovjerenje između policijskih i obavještajnih agencija u BiH rezultira „selektivnom i recikliranom razmjenom informacija“, i to ne samo po nacionalnom, nego prije svega po interesnom i ekonomskom kriteriju. „Uz neefikasan parlamentarni nadzor nad bezbjednosnim sektorom u BiH, stvara se međuprostor u kojem se prikrivaju pojedinci i grupe kriminalnog dosijea, što ukazuje na odsustvo pravne države i odgovornosti političkih elita“, ističe Vejnović za DW.

granica bih
Google Maps

Čak i kada se zabrana formalno donese, ostaje otvoreno pitanje njene provodivosti na terenu. Stručnjak za sigurnost Vladimir Vučković podsjeća da je granica BiH duga oko 1.600 kilometara, uz hronični nedostatak kadrova u Graničnoj policiji, težak teren i brojne ilegalne prelaze.

„Formalno-pravno odluka znači da će im na graničnim prelazima ulazak biti uskraćen, ali je pitanje koliko je to provodivo u praksi, posebno ako se sjetimo nedavnih slučajeva nelegalnog prelaska državne granice poput slučaja Zorana Galića – bivšeg direktora Granične policije BiH i zamjenika direktora SIPA-e koji je u julu 2024. godine ilegalno prešao granicu i pobjegao u Hrvatsku uoči najavljenog hapšenja“, kaže Vučković za DW.

Test za novu vlast u Beogradu i institucije u Sarajevu

Upravo zbog preplitanja političkih i kriminalnih interesa s obje strane Drine, Predrag Petrović u ovom trenutku ne očekuje intenzivnu policijsko-obavještajnu saradnju Srbije i BiH. Iako je u Srbiji došlo do promjene političkog odnosa snaga, policija, obavještajne službe i tužilaštva još prolaze kroz period neizvjesnosti, dok je dio rukovodećih struktura i dalje povezan sa starim sistemom vlasti.

Petrović pritom razlikuje tehničku saradnju u suzbijanju klasičnog prekograničnog kriminala od predmeta koji zadiru u vrh političkih i kriminalnih mreža, gdje je potrebna jasna politička odlučnost.

„Nakon formiranja nove vlade u Beogradu i uspostavljanja stvarne civilne kontrole nad bezbjednosnim aparatom, saradnja sa BiH trebalo bi da bude jedan od prioriteta. Ključno je da saradnja institucija ne zavisi od političkih veza osumnjičenih, već od zakona. U suprotnom, granice između Srbije i BiH ostaće propusnije za kriminalne mreže nego za pravdu“, poručuje Petrović.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama