Energetska kriza, inflacija, poskupljenja - ekonomski pojmovi koji su obilježili 2022. godinu. Je li najgore prošlo ili najjači udari krize i inflacije tek predstoje? U kakvom je stanju bh. ekonomija? Koliki je manevarski prostor vlada u BiH - za Novi dan govore ekonomista Faruk Hadžić i ekonomisti, ali i zastupnici i poslanici u Parlamentu FBiH i NSRS, Admir Čavalić i Mirjana Orašanin.

Govoreći o godini na izmaku, Orašanin je kazala da smo u 2022. godini bili svjedoci geopolitičkih tenzija, ratom u Ukrajini, nestašicom sirovina i enormnom inflacijom.

“To je situacija koja je zadesila cijeli svijet i pod uticajem tih okolnosti smo i mi u BiH. Snaga države ogleda se u tome kako reaguje u takvim kriznim situacijama, da li nudi određena rješenja, da li nudi određene mjere kako da pomogne svojim građanima kako da prevaziđu krizne trenutke, bez obzira o čemu se radi. Vlada RS nije imala snage da na adekvatan način reaguje na situaciju koja nas je zadesila, nije imala snage da se izbori sa ovom enormnom inflacijom koja nas je sve pogodila. Premijer je rekao da je povećanjem plata pokušao da “pegla” inflaciju, a dobro znamo da povećanje plata nije metod za “peglanje” inflacije, jer povećanje plata povećava troškove proizvodnje, pa samim tim proizvođači povećavaju cijene svojih proizvoda i usluga.

Kazala je i šta se trebalo uraditi.

“Ako već sami nisu znali šta da urade, mogli su da se ugledaju na zemlje u okruženju. Svi u okruženju su privremeno ukinuli akcize na gorivo, dok premijer Vlade RS je kazao da bi bile velike gužve na sipanju gorica, što je zaista apsurdno i smiješno. Ono što opozicija predlaže je ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica”, kazala je.

Čavalić: Mogli smo nešto uraditi da smanjimo inflaciju

Prema riječima Čavalića, Vlada FBiH je bila ograničenja po pitanju djelovanja pošto je u tehničkom mandatu.

“U protekloj godini mali broj mjera. To su uglavnom populističke i simboličke mjere ili jednokratna podrška koja je bila i u RS i u FBiH. Nije loše za one najugroženije da dobiju po 100 KM, ali to nije rješenje. Imali smo mjeru od 1.080 KM, mogućnost da možete isplatiti bez oporezivanja. To su iskoristili neki poslodavci u privatnom sektoru, za koje je ova mjera i bila namijenjena, međutim vidimo da je otišlo u apsurd jer se i u javnom sektoru masovno traži”, kazao je.

Pojašnjava da je inflacija uvezena.

“Nije se moglo puno uraditi da se ograniči, ali mogli smo nešto raditi da suzbijemo i zaštitimo one najugroženije. Tu su tri stvari ključne. Prva stvar je sistemi podrške – moramo targetirati one koji su zaista ugroženi. Rasterećenje privrede – propustili smmo u FBiH još jednu godinu i nismo spustili stope doprinosa i porez na dohodak. I zadnja stvar je ekonomska diplomacija – sve zemlje regiona su bile dosta agilnije, od ambasadora do ministarstava, da su kreirali bilateralne saradnje da osiguraju uvoz i izvoz na tržišta”, kazao je.

Hadžić: Povećanje plata je samo povećalo inflaciju

Hadžić se prisjetio svog autorskog teksta sa početka ove godine, u kojem je napisao zašto je inflacija opasna i da će ona stvoriti lažnu ekonomski napredak u BiH i da možemo očekivati rekordne naplate poreza.

“Sve se to desilo u ovoj godini. Posljedica toga je da građani žive lošije, da građani realno imaju manje plate i penzije i istonaka mjera vlasti je doveo do toga da govorimo ‘hoće li dobiti 100 KM ili neće’. Godinu ćemo možda završiti čak sa 2,5 milijarde naplaćenih poreza više nego u prethodnoj godini. To je ogromna količina novca koja se morala iskoristiti da se pomogne građanima”, kazao je.

Ističe da je povećanje plata samo povećalo inflaciju, ali da se to moglo riješiti.

“Radnik gleda platu u neto iznosu, ali poslodavac ne gleda tako. Poslodavac gleda u bruto iznosu, koliko ga ukupno košta i tu je trebalo smanjiti doprinose, povećava se neto plata, ali se bruto zadržava, i onda nema poslodavac izgovor da povećava dalje troškove. Tu smo mogli značajno usporiti inflaciju”, pojasnio je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad