Vozila iz Evropske unije oslobođena su plaćanja carine prilikom uvoza u BiH na osnovu potvrde o kretanju robe ili obrasca EUR 1 koji izdaju carinske službe zemalja EU, ali zbog zloupotreba od strane službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ta privilegija je praktično dovedena u pitanje.

Naime, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH potvrdu o kretanju robe ili obrazac „EUR 1“ izdaju vlasti zemlje izvoznice i roba uvezena po tom obrascu smatra se robom iz EU, piše Capital.ba.

U cilju smanjenja administrativnih troškova, za robu vrijednosti ispod 6.000 evra firma izvoznik daje izjavu na fakturi da je roba EU porijekla i ta izjava ima istu snagu kao i obrazac „EUR 1“.

Provjera obrazaca „EUR 1“ ili izjava na fakturi vrši se nasumice, odnosno tako što organi vlasti zemlje uvoznice, (u našem slučaju UIO), kad sumnjaju u autentičnost dokaza o porijeklu, šalju zahtjev za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu carinskim administracijama članica EU iz kojih je uvezena roba, odnosno automobil.

Službenici UIO poslali desetine hiljada obrazaca „EUR 1“ na naknadnu provjeru

Međutim, službenici UIO zloupotrijebili su odredbe SSP-a i carinama Njemačke, Holandije, Belgije, Francuske, Slovenije i drugih zemalja poslali na desetine hiljada obrazaca „EUR 1“ na naknadnu provjeru i napravili „haos“ u njihovim carinskim administracijama.

Kako? Carinske administracije zemalja EU prestale su da odgovaraju na zahtjeve o naknadnom porijeklu vozila zato što su proizvođači vozila kao što su recimo „mercedes“, „VW“ ili „audi“ odbijali da im dostave dokaze o porijeklu za polovna vozila. Proizvođači su to odbijali zato što nisu mogli da garantuju da u neko njihovo polovno vozilo u međuvremenu nije ugrađen neki dio koji nije proizveden u EU, jer ukoliko je to urađeno onda bi bila nezakonita tvrdnja da je vozilo porijeklom iz EU.

U skladu s tim, carinske administracije zemalja EU nisu mogle Upravi za indirektno oporezivanje BiH da pošalju pozitivan odgovor o porijeklu automobila, odnosno da potvrde da je vozilo proizvedeno u EU.

Rezultat je da UIO tako stiče pravo da aktivira depozit koji su firme uvoznice dužne da uplate prilikom uvoza automobila. Depozit je u visini carine propisane za vozila koja nisu porijeklom iz EU i iznosi 15 odsto procijenjene vrijednosti vozila.

Zloupotreba od strane službenika UIO ogleda se u masovnom slanju zahtjeva za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu. Naime, prema SSP-u naknadna provjera „EUR 1“ obrazaca ili izjava na računu vrši se nasumice ili kad vlasti zemlje uvoznice (šefovi carinskih ispostava UIO) imaju sumnju u autentičnost dokaza o porijeklu.

S obzirom na to da su carinske administracije zemalja EU iz gore navedenih razloga prestale da odgovaraju na zahtjeve o naknadnom porijeklu, a SSP kaže da ukoliko carine zemalja izvoznica u roku od 10 mjeseci ne odgovore na zahtjev za naknadnim provjerama, UIO ima zakonsko pravo da pokrene postupak naknadne naplate carinskih obaveza, odnosno da sredstva sa depozitnog računa prebaci na račun UIO.

Dakle, masovno slanje zahtjeva za naknadne provjere dokaza o porijeklu predstavlja „reketiranje“ uvoznika, jer se već unaprijed zna da ili neće stići pozitivan odgovor o porijeklu ili neće stići nikakav odgovor. U oba slučaja znači aktiviranje depozita, a time i guranje ruke u džep građana zato što će vozilo morati da plate 15 odsto skuplje.

Herbez: Na provjeri završavaju uvoznici koji ne „potkuju“ šefove ispostava

Advokat iz Banjaluke Predrag Herbez koji je bivši radnik Republičke uprave carina RS i izuzetno upućen u carinsko pravo kaže da će svi u UIO reći da se to radi u cilju vladavine prava i sprečavanja kriminala, što je apsolutno netačno.

„Suština je u diciplinovanju uvoznika, jer je pravo svakog šefa ispostave da li će slati na provjeru obrazac EUR 1 ili izjavu na fakturi, pa tako na provjeri završavaju uvoznici koji ne „potkuju“ šefove ispostava“, kaže Herbez za CAPITAL.

On ističe da svi problemi koje uvoznici imaju sa primjenom obrasca EUR 1 nisu proizvod carinskih organa zemalja članica EU ili firmi izvoznica, već rezultat bahatosti i nestručnosti organa UIO BiH, dodajući da je Sud BiH zauzeo praksu po kojoj je donio brojne presude u korist uvoznika.

Zbog svega navedenog, zaključuje Herbez, zemlje EU više ne odgovaraju na zahtjeve UIO za naknadnu provjeru, a praktičan rezultat je da građani BiH polovna vozila plaćaju skuplje za 15 odsto, iako u većini slučajeva nema nikakve sumnje da su ona zaista proizvedena u EU.

Balkanske malverzacije

Predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima FBiH Haris Muratović ranije je rekao da carinski organi zemalja EU izdaju dokumentaciju na osnovu izjave o porijeklu koju dostavlja proizvođač vozila.

„Generalno su proizvođači automobila posljednjih nekoliko godina zbog malverzacija, mahom iz zemalja Balkana, prestali da izdaju tu dokumentaciju za polovne automobile“, rekao je Muratović.

To praktično potvrđuje i direktor UIO Zoran Tegeltija koji kaže za CAPITAL da obaveza na osnovu carinjenja automobila sada iznosi gotovo 35 odsto.

„Sada, kako praktično više nema EUR1 obrasca, obaveza na osnovu carinjenja automobila je gotovo 35 odsto. Dovoljno je da vam neko umanji vrijednost, promijeni fakturu i da imate ogromne gubitke“, kaže Tegeltija.

Odgovarajući na pitanja o više od 5.000 vozila uvezenih iz Holandije za koja su stigli negativni odgovori na zahtjev za naknadne provjere, Tegeltija je rekao da je za sva ta vozila trebao da bude položen depozit u iznosu carine.

„Sada kada je stigao veliki broj negativnih izjašnjenja, UIO će krenuti u proces naknadne naplate carinskih dadžbina i sa depozitnih računa taj novac prenositi na račun UIO“, objašnjava Tegeltija.

Prema njegovim riječima, radiće se jedan po jedan predmet i jedna po jedna ispostava i vidjeti da li je je negdje bilo problema i propusta.

„Izjavu o porijeklu dao je izvoznik na fakturi, a ne ljudi koji su carinili vozila, pa je teško tvrditi da je počinjen carinski prekršaj. Nama je u cijeloj priči najvažnije da naplatimo prihode. Naravno, postoji mogućnost da nije uzet depozit, ali to će se utvrditi kroz upravne postupke i za sve koji nisu uzeli depozit biće pokrenut disciplinski postupak i utvrđena odgovornost“, kaže Tegeltija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad