Nobelovac o stambenoj krizi: Graditi više, a kirije ograničiti na nekoliko godina

Američki ekonomista Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2008. godine, govorio je o stambenoj krizi u Evropi u razgovoru za Euronews, snimljenom 29. oktobra na Estoril Conferences u Carcavelosu u Portugalu. Njegova poruka ima dva dijela: dugoročno treba graditi, a dok se gradi, kirije treba privremeno zauzdati.

Prvi korak: više stanova i manje prepreka za gradnju

Prema Euronewsu, Krugman kaže da je ekonomski odgovor jednostavan: graditi više stanova i ukloniti propise koji gradnju otežavaju. Tamo gdje je gradnja liberalizovana, cijene nekretnina su, kako navodi, znatno pale. Sadašnje stanje u Evropi opisao je kao „nemoguće“.

Isti stav zastupa i na svom blogu na Substacku. U tekstu „Yes, America Has a Housing Emergency“ od 3. septembra 2025. napisao je da Amerika zaista ima stambenu krizu i da je „očigledan odgovor okrenuti se prema unutra“, odnosno graditi gušće gradove s više višeporodičnih zgrada umjesto daljeg širenja predgrađa. Naveo je i da su vlasnici kuća u velikim gradovima postali vrlo uspješni u blokiranju nove gradnje.

Drugi korak: privremeno ograničenje kirija

Problem je vrijeme. U više evropskih zemalja od odluke do useljenja u novu zgradu prođe najmanje tri do pet godina. Zato Krugman podržava ograničenje kirija kao privremenu mjeru koja odmah djeluje na špekulacije. Ne govori o starom modelu zamrzavanja, nego o takozvanoj stabilizaciji kirija „druge generacije“, koja ne ubija interes investitora da grade.

Priznaje da takve šeme nisu savršene, ali smatra da bi trebale trajati samo nekoliko godina ako gradnja krene. Za sebe kaže da nije purista, jer gradnja i regulacija, po njegovom mišljenju, mogu ići zajedno.

Kako to izgleda u New Yorku i Berlinu

Kao primjer navodi svoj New York. Tamo je propisan najveći dozvoljeni procenat godišnjeg poskupljenja kirije, a privatni investitori dobijaju poreska oslobađanja do 40 godina ako značajan dio novih stanova izdaju po reguliranim cijenama.

Euronews kao drugi primjer opisuje Berlin. Njemački Bundestag je 2025. produžio takozvanu kočnicu kirija (Mietpreisbremse) do kraja 2029. U novim ugovorima o zakupu kirija ne smije biti više od 10 posto iznad uporedivog prosjeka u tom dijelu grada, a izuzeti su stanovi koji su prvi put useljeni i izdati nakon 1. oktobra 2014. godine. Upravo taj izuzetak treba da sačuva interes za novu gradnju.

Ukratko, njegov „recept“ nije nova teorija, nego kombinacija: ukinuti kočnice za gradnju, a nekoliko godina, dok novi stanovi ne stignu na tržište, ograničiti rast kirija uz poreske olakšice za one koji grade.

Šta kažu podaci za BiH

U Bosni i Hercegovini cijene novih stanova i dalje rastu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom kvartalu 2026. bila je 3.311 KM po kvadratu, 5,2 posto više nego godinu ranije.

Federalni zavod za statistiku za isti period navodi prosjek od 3.466,1 KM po kvadratu u Federaciji BiH, što je 11,5 posto više nego u drugom kvartalu 2025. U Kantonu Sarajevo prosjek je 4.304,6 KM po kvadratu. U strukturi cijene u FBiH građevinsko zemljište čini oko 24 posto, a troškovi gradnje i dobit investitora oko 68 posto.

Krugman je govorio o tržištima zakupa u velikim evropskim i američkim gradovima, ne o BiH, gdje većina ljudi stan kupuje, a ne iznajmljuje.