Pavlović: Tri načina kako građani sebi mogu olakšati financijsku krizu

Komentirajući najavu ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić za novo poskupljenje električne energije u RS, a nakon poskupljenja koje je nastupilo s 1. januarom, Pavlović je rekao da se radi o "nesposobnosti ministarstva da vodi strategiju ekonomskog razvoja u domenu energetskih kapaciteta".

Podsjeća na činjenicu da je RS uvijek bila izvoznik električne energije, što nije slučaj u posljednje vrijeme.

"Dva su razloga za to: Zbog problema s ugljem u Ugljeviku, sporna je koncesija data ruskom oligarhu i ozbiljnom iznosu novca koji se zahtijeva da bi se ta firma s koncesijama vratila termoelektrani. To je jedno, a drugo je činjenica da u Gackom kapacitet koji imamo isto ima probleme s obezbjeđenjem uglja, a na to trebamo dodati i nevjerovatnu činjenicu da je BIH neto izvoznik ugla u Srbiju. 890 hiljada tona je izvezeno u 2023. godini, a u 2024. 900 hiljada tona. Kad se to sve sagleda, svaki čovjek, ne samo ekonomista, treba da se zapita: šta mi to radimo, kako upravljamo energetskim sistemom?", zapitao je.

Na pitanje jesu li potrošači krivi za propast elektroenergetskih preduzeća u RS, Pavlović odgovara da nisu, ali jesu u mjeri gdje se građani odnosno glasači "povode za obećanjima koja nisu stvarna i realna, a isti ti ljudi nisu izvršili obećanja u prethodnom periodu".

U tom slučaju su građani krivi što su izabrali tu istu strukturu, dodaje.

"Kada govorimo o BiH, RS i energetskom potencijalu, zamislite šta bi bilo da nam radi industrija koja je ugašena? Paralelno imamo situaciju da praktično monopolisti - u ovom slučaju Elektroprivrede u FBiH i RS, jako koče bilo kakvu mogućnost postavljanja fotonaponskih sistema u kućama koji bi bili rješenje da se smanji potreba domaćinstava, jer prema matematici eksperata vidjeli smo da je situacija takva da trećina potrebe građana bi mogla biti proizvedena na krovovima kuća. I Elektroprivreda je ta koja koči i taj prorgam. Elektroprivreda radi 2-3 pogrešne stvari koje moramo mi platiti kao građani. Kada bi mogli da proizvedemo svoju struju, a višak predajemo sistemu onda bi smanjili potrebu za uvozom. Sada imamo uvoz nasuprot kojeg imamo neefikasnu administarciju, i situaciju u kojoj to sve mi kao građani i potrošači moramo sve da platimo", podvlači Pavlović.

Na pitanje kako politička situacija utiče na privredni ambijent, navodi primjer bh. radnika u inostranstvu, koji su bili redovni kupci nekretnina u BiH, s obzirom na prihvatljive cijene, a i pristojan život koji su s evropskim penzijama sebi mogli priuštiti u BiH.

"Ali, tih kupaca više nema, bili su do pola prošle godine, ali više ne kupuju, jer je loša ekonomska i politička situacija, zbog Ukrajine. Niko nema više sigurnost, jer svaka kupovina stana, automobila i bilo kojeg skupog artikla podrazumijeva kredit i povjerenje da će taj posao koji radite biti održiv i trajan. Kada govorimo o investicijama, investicije su karakteristične u tome da 'pamte kao slon, boje se kao miš, bježe kao gazela'. Ako poslovni ambijent nije dobar, a to uključuje i politički ambijent koji je bremenit u BIH raznim aktivnostima između političara koji žele tako ostati na vlasti, onda će bilo ko ko bi investirao, čak i domaci investitori, se zapitati da li je pravo vrijeme za to. Ova situacija u zemlji definitivno odbija investicije i ne vjerujem da će bilo ko doći da investira", pojasnio je.

"Štedite - ne zadužujte se"

S poskupljenjima i inflacijom se najteže nose građani. Šta mogu učiniti da sebi olakšaju financijsku situaciju.

Kao primarno stručnjak preporučuje građanima da "rade bolje posao koji inače rade", da bi sačuvali posao i primanja. Druga stvar je štednja, a treće je da rade dodatni posao.

Navodi primjere poslova za koje se plaća dnevnica do 50 eura, a što u odnosu na prosječnu plaću predstavlja dobru dnevnicu.

Uz to, dodaje, pošto hrana predstavlja dodatni dio troškova, posadimo nešto što će izrasti i što nećemo mroati kupiti.

"Ne treba se zaduživati, treba smanjiti troškove, tražiti dodatni posao, jer za to ima mogućnosti i ako imate nešto od zemlje pokušajte nešto posaditi da se prehranite", zaključuje.

Na kraju savjetuje: okrenite se svojim kapacitetima.

"Moramo nešto uraditi, zato i govorim o ekonomskim temama da svako ko gleda i sluša počne da razmišlja o sebi i svojoj porodici, svom novčaniku, frižideru i računima", dodaje.

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje