AI i tržište rada
Šefica njemačke agencije za rad: Zbog AI nestaje 800.000 poslova, ali ne onih koje mislite

Zbog umjetne inteligencije u Njemačkoj bi u narednih 15 godina moglo nestati oko 800.000 radnih mjesta, a otprilike isto toliko novih trebalo bi nastati, procjenjuje šefica Savezne agencije za rad Andrea Nahles. Najviše su na udaru poslovne usluge i analitički poslovi u bankama i osiguranjima, dok zanatlije, prema njenim riječima, stoje dobro.
Oglas
Nahles je procjenu iznijela u intervjuu za njemački poslovni dnevnik Handelsblatt. „Prognoziramo da će u narednih otprilike 15 godina zbog umjetne inteligencije nestati oko 800.000 radnih mjesta“, rekla je. Metodologiju procjene nije navela, a istraživači njemačkog Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) krajem 2025. došli su do sličnog reda veličine.
Visoko obrazovani nisu najugroženiji
Tvrdnju da će umjetna inteligencija najteže pogoditi visokoobrazovane Nahles naziva pogrešnom. Mladi s diplomom fakulteta sada, kaže, sporije nalaze prvi posao, ali i dalje imaju bolje izglede od drugih grupa. Na udaru su prije svega pružaoci poslovnih usluga i analitičari u bankama i osiguravajućim kućama.
Zanatlije i nekvalifikovani radnici otporniji
Zanati, u kojima se umjetna inteligencija manje koristi, prema njenoj ocjeni su otporni, jer počivaju na praktičnim vještinama i iskustvu. Izglede imaju i radnici bez formalnog obrazovanja, jer se njihova zamjena umjetnom inteligencijom često ne isplati. Dio problema na tržištu rada Nahles pripisuje i slabom rastu njemačke ekonomije, pa za sve ne krivi samo tehnologiju.
„Ipak, osnovno pravilo ostaje isto: niko više nije imun na promjene“, poručila je.
Njemačkoj i dalje trebaju radnici izvan EU
Istovremeno, Njemačka zbog starenja stanovništva neto gubi oko 500.000 radnika godišnje, a neto doseljavanje je trenutno vrlo nisko, navodi Nahles. Zato smatra da zemlja mora privlačiti kvalifikovane radnike iz zemalja izvan Evropske unije, u koje spada i Bosna i Hercegovina. Traži da se uspostavi obećana centralna digitalna agencija, preko koje bi stručni radnici podnosili zahtjeve za boravišne dozvole, i razočarana je što to i dalje uglavnom ide preko 550 lokalnih ureda za strance.
Ako se njene procjene ostvare, za radnike iz BiH koji rade ili planiraju posao u Njemačkoj to bi značilo da bi tražnja za zanatlijama i praktičnim zanimanjima mogla ostati jaka, dok bi kancelarijski i analitički poslovi mogli biti pod većim pritiskom automatizacije.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas