Šta stane u korpu?
Šta danas možete kupiti za 100 KM u BiH? Uporedili smo cijene 20 namirnica kroz godine

Koliko danas vrijedi 100 KM kada uđemo u prodavnicu? Je li za isti novac moguće kupiti ono što smo kupovali prije dvije godine? Odgovor smo potražili u zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Uporedili smo cijene 20 prehrambenih proizvoda iz septembra 2024., 2025. i 2026. godine i izračunali koliko bi ista kupovina koštala u svakoj od tih godina. Rezultati pokazuju da su neke namirnice znatno poskupjele, ali i da su pojedine danas jeftinije nego prošle godine.
Odlazak u prodavnicu za mnoge građane Bosne i Hercegovine odavno nije samo pitanje šta im je potrebno nego i koliko novca imaju u novčaniku. Sa 100 KM u rukama pažljivo se bira šta će završiti u korpi, a šta će morati sačekati narednu kupovinu.
Koliko se za taj novac moglo kupiti prije dvije godine, a koliko danas?
Da bismo dobili odgovor, pregledali smo zvanične podatke Agencije za statistiku BiH za septembar 2024., septembar 2025. i septembar 2026. godine.
Odabrali smo isti mjesec u sve tri godine kako sezonske razlike ne bi dodatno utjecale na poređenje.
Ista kupovina, tri različita računa
Zamislimo da u prodavnicu odlazimo s istim spiskom namirnica. Na njemu su hljeb, brašno, mlijeko, jaja, ulje, šećer, riža, meso, sir, puter, grah, krompir, luk, voće, kafa i još nekoliko proizvoda koji se često nalaze u domaćinstvima.
Za poređenje smo odabrali 20 namirnica, a količine nismo mijenjali.
U korpu smo stavili dva kilograma hljeba, dva kilograma brašna, tri litra mlijeka, deset jaja, litar ulja, kilogram šećera, kilogram riže, kilogram piletine, pola kilograma junetine i 300 grama tvrdog sira.
Dodali smo još 200 grama putera, kilogram graha, dva kilograma krompira, kilogram crnog luka, kilogram jabuka, kilogram banana, 250 grama mljevene kafe, kilogram soli, 250 grama margarina i 100 grama mliječne čokolade.
Koliko bi nas takva kupovina koštala?
Prema prosječnim cijenama koje je objavila Agencija za statistiku BiH, račun bi izgledao ovako:
- Septembar 2024. godine: 82,83 KM
- Septembar 2025. godine: 92,47 KM
- Septembar 2026. godine: 89,63 KM
Drugim riječima, kada bismo u prodavnicu ponijeli 100 KM, nakon kupovine svih navedenih namirnica u septembru 2024. ostalo bi nam 17,17 KM.
Godinu kasnije, od iste novčanice ostalo bi samo 7,53 KM.
U septembru ove godine ostalo bi 10,37 KM.
Dakle, ista korpa danas košta 6,80 KM više nego prije dvije godine, ali 2,84 KM manje nego prošle godine.
To ne znači da su svi troškovi života smanjeni. Naprotiv, iza ukupnog iznosa kriju se velike razlike među pojedinim proizvodima.
Junetina sve skuplja: Kilogram za dvije godine poskupio za 6,60 KM
Jedna od najvećih promjena vidi se kod junetine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram junetine bez kosti u septembru 2024. koštao je u prosjeku 20,40 KM.
Godinu kasnije cijena je porasla na 25,30 KM, a u septembru 2026. dostigla je 27 KM po kilogramu.
To znači da je za kilogram junetine danas potrebno izdvojiti 6,60 KM više nego prije dvije godine.
Za porodicu koja mjesečno kupuje nekoliko kilograma ovog mesa, razlika se već može osjetiti na kućnom budžetu.
S druge strane, cijena svježe piletine nije pratila isti trend.
Kilogram piletine u septembru 2024. koštao je 6,70 KM, dok je u septembru 2025. i 2026. prosječna cijena iznosila 6,60 KM.
Kafa je znatno skuplja nego prije dvije godine
Još jedna namirnica čije se poskupljenje teško može previdjeti jeste kafa.
Kilogram mljevene kafe u septembru 2024. koštao je u prosjeku 19,60 KM.
U istom mjesecu 2025. cijena je dostigla čak 29,50 KM, dok je u septembru ove godine iznosila 28,40 KM.
To se vidi i na manjem pakovanju. Prema navedenim prosječnim cijenama, 250 grama kafe prije dvije godine koštalo bi 4,90 KM, a ove godine 7,10 KM.
To se vidi i na manjem pakovanju. Prema navedenim prosječnim cijenama, 250 grama kahve prije dvije godine koštalo bi 4,90 KM, a ove godine 7,10 KM.
Razlika je 2,20 KM za samo jedno takvo pakovanje.
Hljeb i ulje skuplji, mlijeko jeftinije
Poskupljenja su vidljiva i kod proizvoda koji se gotovo svakodnevno koriste.
Kilogram pšeničnog hljeba u septembru 2024. koštao je u prosjeku 3,60 KM, godinu kasnije 3,80 KM, a ove godine 4,10 KM.
Litar jestivog ulja u istom periodu poskupio je sa 2,60 KM na 3,50 KM.
I krompir je skuplji nego prije dvije godine. Njegova prosječna cijena porasla je sa 1,20 KM na 1,50 KM po kilogramu.
Međutim, nisu sve namirnice poskupjele.
Litar mlijeka u septembru 2024. koštao je 2,30 KM, u septembru 2025. godine 2,20 KM, dok je ove godine prosječna cijena iznosila 1,70 KM.
Pojeftinio je i tvrdi sir. Kilogram je prije dvije godine koštao 16,40 KM, prošle godine 17,50 KM, a ove godine 14,40 KM.
Šećer je također jeftiniji. Njegova prosječna cijena pala je sa 1,90 KM u 2024. na 1,60 KM u 2026. godini.
Koliko košta svaka od 20 namirnica?
Koliko se cijena pojedinačnih namirnica promijenila tokom tri godine, može se vidjeti u našoj interaktivnoj grafici.
U njoj su prikazane prosječne cijene svih 20 proizvoda za septembar 2024, 2025. i 2026. godine. Odabirom godine moguće je uporediti cijene, a proizvodi se mogu pretraživati i sortirati.
Podaci u grafici preuzeti su iz zvaničnih saopćenja Agencije za statistiku BiH. Cijene su izražene po kilogramu ili litru, osim jaja, čija je cijena iskazana po komadu. Za izračun ukupne korpe korištene su količine navedene u tekstu.
Ekonomista za N1: Poskupljenjima još nije kraj
Iako podaci pokazuju da su pojedine namirnice pojeftinile, ekonomisti upozoravaju da to ne znači i kraj problema s rastom životnih troškova.
Ekonomista Sanel Halilbegović, profesor finansija i bankarstva na Internacionalnom Burch univerzitetu, govoreći za N1 u emisiji "Novi dan" 21. oktobra, upozorio je da ne očekuje brzo smirivanje inflatornih pritisaka.
"Ta puzajuća inflacija zaista je grozna i nekako stvara jednu deprimirajuću atmosferu, ne samo u Bosni i Hercegovini. Zaista je ovo svjetski slučaj. Nažalost, nastavit će se ovakvo stanje sigurno bar još godinu dana", rekao je Halilbegović.
Posebno je ukazao na razliku između zvaničnih pokazatelja inflacije i onoga što građani osjećaju prilikom svakodnevne kupovine.
Prema njegovoj ocjeni, poskupljenja najteže pogađaju stanovništvo s nižim primanjima, kojem najveći dio kućnog budžeta odlazi na osnovne životne potrebe.
Centralna banka BiH povećala prognozu inflacije
Da razloga za zabrinutost i dalje ima, pokazuju i najnovije procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Kako je N1 objavio 11. novembra, Centralna banka povećala je prognozu prosječne inflacije za 2026. godinu sa 4,7 na 5,1 posto.
Prema procjenama banke, inflacija bi u 2027. godini trebala usporiti na 2,8 posto, a u 2028. na 2,3 posto.
Međutim, sporiji rast cijena ne znači da će se one automatski vratiti na raniji nivo.
Centralna banka upozorava i da postoji veći rizik da inflacija bude viša od predviđene, između ostalog zbog kretanja cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima.
A šta kaže zvanična statistika o poskupljenjima?
Iako je naša odabrana korpa u septembru ove godine koštala nešto manje nego u istom mjesecu 2025, to ne znači da su cijene u Bosni i Hercegovini općenito pale.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH o indeksu potrošačkih cijena za septembar 2026. godine, ukupni nivo potrošačkih cijena bio je šest posto viši nego u septembru prošle godine.
Istovremeno, cijene hrane i bezalkoholnih pića bile su u prosjeku niže za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine.
To pokazuje da se promjene cijena ne odvijaju jednako kod svih proizvoda i usluga.
Dok pojedine namirnice pojeftinjuju, drugi troškovi domaćinstava nastavljaju rasti.
Tako su, prema istim podacima, troškovi stanovanja i režija na godišnjem nivou porasli za 12,7 posto, a cijene u kategoriji prijevoza za čak 27,6 posto.
Šta nam, zapravo, govori novčanica od 100 KM?
Naša računica pokazuje da je za kupovinu istih 20 namirnica u septembru 2024. bilo potrebno 82,83 KM, dok je u septembru ove godine trebalo izdvojiti 89,63 KM.
Razlika od 6,80 KM možda na prvi pogled ne djeluje velika, ali je riječ o samo jednoj kupovini, s unaprijed određenim količinama.
U ovu korpu nisu uključeni proizvodi za higijenu, sredstva za čišćenje, dodatne količine mesa, voća i povrća, niti ostale potrebe jednog domaćinstva.
Važno je naglasiti i da naša korpa nije zvanična potrošačka korpa niti predstavlja prosječnu mjesečnu potrošnju porodice. Riječ je o ilustrativnom poređenju koje pokazuje koliko bi iste namirnice, u istim količinama, koštale u tri različite godine.
Također, prosječne cijene koje objavljuje Agencija za statistiku BiH nisu nužno cijene koje će građani zateći u svakoj prodavnici. One mogu biti više ili niže, zavisno od trgovine, grada, proizvođača i akcijskih ponuda.
Ipak, poređenje otkriva ono što građani često primjećuju prilikom kupovine: ne poskupljuje sve jednako, ali za isti spisak namirnica danas je potrebno više novca nego prije dvije godine.
A kada se tome dodaju računi za struju, vodu, grijanje i ostale svakodnevne potrebe, jasno je zašto se svaka marka u kućnom budžetu pažljivo raspoređuje.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare