Ekonomska kriza: Građani u BiH su prezaduženi, sve više igraju igre na sreću

Vijesti 04. dec 202217:47

Građani u BiH u vremenu inflacije najviše uzimaju nenamjenske kredite da bi održali životni standard, međutim ekonomska kriza povećava i druge pošasti. Jedna od njih su igre na sreću na koje su građani FBiH u prvih 8 mjeseci ove godine izdvojili više od milijarde maraka.

Ukupan kreditni portfolio bankarskog sektora FBiH u prvih devet mjeseci iznosi 16,2 milijarde KM, od čega su 7,6 milijardi uzeli građani, što je oko 49 kredita, i više za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plata i ostalih primanja otvorio je jaz u kućnim budžetima i odrazio se na potražnju za potrošačkim kreditima.

“Činjenica da se održava potražnja za kreditima je vjerovatno uvjetovana inflacijom i padom životnog standarda potrošača, odnosno građana BiH. Tako da tu nije tolika fascinacija za rastom kredita, već za održavanjem kreditne aktivnosti razumijevajući da je došlo do pada investicija i potrošnje”, kaže Admir Čavalić,ekonomista.

U strukturi kreditnog portfolija dominiraju namjenski krediti za potrošna dobra i nenamjenski krediti u iznosu od 5,8 milijardi KM. Nenamjenski krediti su porasli za 228 miliona KM ili za 4,1% u odnosu na kraj prethodne godine.

“Mi kao agencija više puta smo upozoravali da građani budu veoma oprezni i odmjereni pogotovo kod nenamjenskog zaduživanja. Po prirodi ti krediti su najosjetljiviji i najveći je njihov udar na budžete građana jer se stvori navika potošnje koja nije realna i koja je rezultat uzimanja kredita i nakon toga vrlo teško se vratiti u normalne okvire potrošnje”, kaže Jasmin Mahmuzić, direktor FBA.

Ekonomska kriza i inflacija uz želju da se nerealno održi životni standard donose i želju da se zaradi preko noći, zbog čega od trenutne situcije uz banke profitiraju i priređivači igara na sreću.

Samo u prvih osam mjeseci 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su promet u iznosu od 1.094.017.556 KM.

“Svi oni koji su ranije morali otići negdje u kladionicu kockarnicu ili slično i radi toga bili izloženi opasnosti da ih vide neko njima blizak. Sada mogu mirno iz svoje spavaće sobe ili sa bilo kojeg mjesta preko svog mobitela da potroše taj novac koji imaju ili bolje rečeno nemaju”, dodaje Marko Romić, psiholog .

Što znači da je pošast ovisnosti o kockanju, sa epidemijom i ekonomskom krizom dobila nove oblike, zbog kojih niko u ovom trenutku ne zna koliko građani kućnog budžeta izdvajaju kladeći se online, niti koliko se zadužuju da bi podmirili kockarske troškove.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar