Guardian: Iza borbe za novog visokog predstavnika krije se sukob SAD-a i Evrope

Borger za Guardian navodi da se ambasadori SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i EU, zajedno s predstavnicima Kanade, Japana i Turske, sastaju se u Sarajevu u pokušaju da postignu dogovor nakon što je prethodni pokušaj početkom juna “propao u atmosferi ogorčenja”.

List navodi da je Trumpova administracija “uzdrmala evropske prijestolnice” zahtjevom da aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt odmah ode s funkcije, iako je ranije postojalo očekivanje da ostane do izbora u BiH u oktobru.

Washington sada snažno gura kandidaturu 76-godišnjeg italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Guardian piše da Landi “nema značajno prethodno iskustvo niti znanje o Bosni”, ali da je ranije pokazivao naklonost prema Srbiji, gdje je službovao kao diplomata.

Evropljani iza francuskog kandidata

Francuska, Njemačka i Velika Britanija, prema Guardianu, zasad su okupljene oko drugog imena - Renéa Troccaza, francuskog izaslanika za Zapadni Balkan.

Landi je za Guardian rekao da bi bilo “nepromišljeno” da ulazi u “užarenu raspravu”, ali je tvrdio da je njegov program “u potpunosti u skladu s evropskim pozicijama”.

U dokumentu koji je, prema Guardianu, dostavljen članicama PIC-a, Landi obećava da neće poništavati ranije odluke visokih predstavnika, da će se konsultovati s PIC-om prije značajnijih poteza i da neće jednostrano zatvoriti OHR.

Južna interkonekcija u pozadini spora

Guardian piše da evropski zvaničnici u Sarajevu sumnjaju kako je američko insistiranje na Landiju povezano s novim prioritetom Washingtona u regiji – uklanjanjem prepreka za projekat Južne interkonekcije, gasovod vrijedan oko milijardu dolara.

Projekat je, kako navodi list, privremeno dodijeljen američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, koja ima “minimalno infrastrukturno iskustvo”, ali snažne veze s krugovima bliskim Donaldu Trumpu.

Guardian podsjeća da je nova američka politika za Balkan najavila da će se djelovanje SAD-a ubuduće voditi potrebom za “direktnim povratom” za američke kompanije, umjesto onoga što je opisano kao “beskonačna izgradnja institucija”.

Bivši američki diplomata Jim O’Brien ocijenio je da takav pristup pokazuje kako “politički povezani Amerikanci” pokušavaju zaraditi slabljenjem međunarodnih institucija.

“Ovakvo ponašanje podriva mir koji traje 30 godina”, napisao je O’Brien.

Državna imovina kao ključna prepreka

Guardian navodi da je posao oko Južne interkonekcije dodijeljen bez tendera, što je izazvalo upozorenja EU da bi takav potez mogao ugroziti evropski put BiH.

Dodatni problem je državna imovina, jer bi dio gasovoda prolazio preko zemljišta čiji status nije riješen. Guardian piše da je upravo to pitanje jedno od najosjetljivijih neriješenih pitanja nakon rata.

Prema scenariju koji je listu opisao jedan zvaničnik u Sarajevu, Landi bi po dolasku na funkciju mogao nametnuti poseban zakon kojim bi državna imovina bila podijeljena između bh. entiteta Republike Srpske i Federacije BiH, čime bi se otvorio put za projekat.

Guardian dodaje da Landijev program ne spominje državnu imovinu, ali navodi da je zvaničnik AAFS-a, prema dostupnim informacijama, uvjeravao bh. parlamentarce da će to pitanje biti riješeno ako Landi preuzme funkciju.

Dodik i promjena američkog pristupa

List podsjeća da je Schmidt prošle godine poništio separatističke poteze Milorada Dodika, nakon čega se činilo da je njegov “28-godišnji stisak nad vlašću” u Republici Srpskoj oslabljen.

Međutim, Guardian piše da je Trumpova administracija potom “priskočila Dodiku u pomoć”, ukidajući sankcije koje je Bidenova administracija uvela njemu i njegovim saradnicima zbog korupcije i “etnonacionalističke retorike koja izaziva podjele”.

U međuvremenu je Donald Trump Jr. posjetio Banju Luku, a Dodik je dao podršku Južnoj interkonekciji.

SAD prijete preispitivanjem uloge u BiH

SAD su u međuvremenu zaprijetile da će preispitati svoju “ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu” ako Landi ne dobije podršku na sastanku PIC-a.

Nije jasno da li će evropske zemlje popustiti pritisku, ostati uz Troccaza ili pokušati pronaći trećeg, kompromisnog kandidata.

Guardian zaključuje da je za bošnjačku većinu urušavanje zapadnog jedinstva posebno zabrinjavajuće, jer se OHR, uprkos brojnim kritikama, i dalje doživljava kao ključna sigurnosna mreža koja sprečava povratak zemlje u dublju krizu.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, koji je preživio genocid u Srebrenici, upozorio je za Guardian da je američki zaokret opasan.

“Oni jednostavno odustaju od svega, uključujući demokratske vrijednosti, zbog biznisa”, rekao je Duraković.

“Ako Sjedinjene Države ne budu jačale demokratske institucije i nezavisno pravosuđe, onda smo zaista u problemu”, dodao je.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad