Oglas

Financial Times: Zapadno jedinstvo još uvijek vidljivo u BiH — ali dokad?

ursula rutte predsjedništvo
Rutte, Von der Leyen, Komšić i Bećirović u Predsjedništvu BiH (F.Z./N1) | F.Z./N1

Trenutna politička kriza u Bosni i Hercegovini ne prolazi nezapaženo u svijetu. I pored nekoliko gorućih pitanja na globalnom nivou, kao što su rat u Ukrajini, post-konfliktna faza u Pojasu Gaze, trgovinski rat kojeg je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump između ostalog i sa Europskom unijom, te mogući raspad NATO saveza, o kojem se sve češće otvoreno govori, svjetski lideri ipak, čini se, ostaju ujedinjeni po pitanju Bosne i Hercegovine. Ugledni Financial Times piše kako se priča o "smrti" transatlantskog saveza, ipak, čini preuranjenom, a svi iznad pomenuti sporovi ne sprječavaju SAD, europske sile i NATO da zajedno djeluju na smirivanje napetosti u "vječito problematičnom kutku Europe".

Oglas

Autor Tony Barber, europski urednik u Financial Timesu, bivši dopisnik iz nekoliko zemalja i bivše Jugoslavije, piše kako su napetosti u posljednjih nekoliko sedmica porasle do mjere koju smo rijetko kad vidjeli od kraja rata u BiH.

"Ali zapadni je savez krenuo u akciju kako bi podržao rješenje uz posredovanje SAD-a koje je gotovo 30 godina održavalo krhki mir u ovoj mladoj, napaćenoj državi",komentira Barber.

Ipak, ističe, uprkos ovom dobrodošlom prikazu zajedniptva, nema mjesta opuštanju.

"Trumpova administracija tek treba posvetiti punu pažnju BiH ili Balkanu u cjelini. Neki rani znakovi upućuju na to da, kada pokaže svoje namjere, to neće biti po volji Europljana.  Štoviše, BiH je samo jedan od isprepletenog skupa etničkih, teritorijalnih i političkih problema na Balkanu za koje nema jednostavnih rješenja. Drugi primjer je spor Srbije i Kosova. Malo pomaže što Rusija često miješa regionalni lonac. Što je veći razlaz između SAD-a i Europe oko Ukrajine i drugih pitanja, to je veći rizik da će se unutarnje balkanske napetosti kombinirati s vanjskim uplitanjem i pretvoriti regiju u ozbiljan sigurnosni problem za Europu — kao što je to bilo 1990-ih i 2000-i", upozorava autor.

Uz podsjednik da su posljednje napetosti izbile kada je državni sud osudio Milorada Dodika, predsjednika RS, za prkošenje odlukama međunarodnog visokog predstavnika u zemlji, Financial Times podsjeća i na činjenicu da prema Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine, ovaj zvaničnik ima zadatak "da štiti jedinstvo BiH  od ekstremnih nacionalista i secesionista, od kojih je Dodik najistaknutiji od svog uspona na vlast 2010. godine".

Njemačka Vlada: Za imenovanje Schmidta isključivo odgovoran Upravni odbor PIC-a

Nakon što je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti, Narodna Skupština RS uzvratila je zabranom državnoj policiji i pravosuđu djelovanje na teritoriju entiteta.

Ovaj potez je značio nešto manje od potpunog odcjepljenja, ali ne i puno, smatra autor, podsjetivši na Dodikove riječi koje je uputio svojim pristalicama: "Od danas više nema Bosne i Hercegovine".

1741881760-profimedia-0733183373-1024x642.jpg
Milorad Dodik i pristalice/ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia | Milorad Dodik i pristalice/ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia



Zajednička ofanziva Zapada


"Tada su uskočili SAD, Europljani i NATO. Marco Rubio, Trumpov državni sekretar, osudio je Dodikovo ponašanje kao "opasno i destabilizirajuće". Europske vlade ponovile su Rubiovu osudu, a EU je rekla da će povećati svoje mirovne snage u Bosni. U ponedjeljak je Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a, munjevito posjetio Sarajevo i upozorio da savez "neće dopustiti da se pojavi sigurnosni vakuum" u BiH", navodi autor i nastavlja:

"Bio je to dojmljiv prikaz zapadne čvrstine i jedinstva, u oštroj suprotnosti s podrškoj koju je Rusija izrazila Dodiku. Ipak, treba se postaviti pitanje koliko će dugo SAD i Europa ostati na istoj strani oko BiH i šire balkanske regije?".

Autor je zatim ukazao na nekoliko problematičnih detalja, koji bi mogli da razbiju ovo zapadno zajedništvo oko BiH, kojem trenutno svjedočimo.

"Jedna od zabrinutosti je da bi se moglo pokazati da Rubio i američki State Department ne kontroliraju američku balkansku politiku - pravi pokretači bi mogle biti osobe s manje formalnim ulogama, ali bliskim ličnim i političkim vezama s Trumpom. Među njima je Richard Grenell, već imenovan Trumpovim izaslanikom za “specijalne misije”, koji je 2023. dobio državno odlikovanje Srbije. Drugi je Jared Kushner, Trumpov zet, koji je uključen u poslove s nekretninama sa srbijanskom vladom. Treći je Rod Blagojevich, bivši guverner Illinoisa osuđen za korupciju. Otkako ga je Trump pomilovao prošlog mjeseca, nagoviješta se kao mogući američki ambasador u Beogradu", upozorio je, uz zaključak kako bi američka politika prema regiji mogla biti oblikovana nekim drugim interesima:

"Postoji opasnost da će Amerika na kraju slijediti balkansku politiku oblikovanu simpatijama s neliberalnim vladama i privatnim poslovnim interesima. To bi destabiliziralo regiju s dugim stažem uvlačenja ostatka Europe u svoje probleme".

BONUS VIDEO

Oglas


╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama