Garaplija: Mi prirodno, geografski, etimološki, pa i građanski imamo iste vrijednosti sa Hrvatskom

Hrvatski sabor ovih dana raspravlja o stanju u Bosni i Hercegovini i zamišljaju neke nove izborne jedinice kao zamjenu za treći entitet, ali je usvojena rezolucija o poboljšanju političkog položaja Hrvata u BiH. Da li je ovo pristup koji može doprinijeti poboljašnju ili pogoršanju odnosa dvije zemlje i uopšte zašto je Hrvatskoj potrebno ovako miješanje?

Neumjesno je miješati se u stvari druge države. I ja bih poručio ovdje zvaničnom Zagrebu da te neke stvari i poruke treba bilateralno rješavati, na nivou Predsjedništva i svega onoga što se iz tog tijela poručuje, a ne ovako putem nekih saopštenja ili putem tih nekih inicijativa, koje opet njihovo pravo, da legitimno kažu o svom položaju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da je taj položaj Hrvata, ako govorimo kao jednom od naroda, zaista u proteklom periodu dolazio u jedan upitni segment Izbornog zakona i taj čitav izborni proces je takav kakav jeste. On je bio produkt Daytona, a Dayton je definisao kako se to radi i kako se to glasa i u Federaciji i u Republici Srpskoj. Ono što svakako treba u narednom periodu, to je osvježenje tog izbornog procesa. Da li će to biti kroz ustavne reforme ili da li će to biti kroz neki novi zakon, izborni zakon, ali svakako treba neke stvari rješavati. Ali ne samo pitanje "izbornog legitimiteta", kako se pod navodnicima to zove u ovoj hrvatskoj inicijativi, nego i neke druge stvari izbornog procesa, a prije svega i taj nakaradni dio izbornog dijela, inžinjeringa, koji imamo kroz domove naroda, kroz blokade domova naroda, kroz sve ono što je u stvari negativna jedna posljedica koja tada u Daytonu je bila teško i predvidiva. Znate, neko je Dayton formirao, napravio da bi zaustavio rat. A trideset godina nakon toga, kad smo izašli iz tog postkonfliktnog društva, kad sad treba da gradimo moderno demokratsko društvo, trebamo onda da razmišljamo o modernim izbornim nivoima, izbornim procedurama, da ih tako nazovemo.

Kad god se političari ne mogu dogovoriti poseže se za nekavim prijetnjama poput onih o trećem entitetu ili otcjepljenju od BiH. Također, HDZ i SNSD dovodi u pitanje postojanje kancelarije OHR-a?

Izborna kampanja je davno krenula. Upravo kroz te narative, konfliktne narative, prijetnje, kako i vi kažete, utjeruje se ponovo strah građanima da se opredjeljuju za određene nacionalne entitete, nacionalne izborne programe ili nacionalne lidere. Ono što je jako bitno naglasiti: nema više konflikta. I to je jasno. To je bilo jasno prošle godine, kad je zaustavljena secesionistička ideja Dodika, kad je vladavina prava pokazala kakvu-takvu snagu, kad je Dodik pristupio sudu. Tad je već podvučena crta da sad trebamo ići prema jednom demokratskom procesu, građanskoj jednoj državi, gdje će se uvažavati sva ljudska prava, svi narodi koji u njoj žive, i sve ono što nam je, u stvari, zagarantovano našim Ustavom. Sve to lijepo piše u Ustavu. U članu 2 su ljudska prava zagarantovana i mislim da nema više potrebe utjerivati strah glasačima da će biti nekog konflikta, da će biti nekog otcjepljenja, da će biti nekog trećeg entiteta, i tako dalje. Administrativna reorganizacija, da. Vi, kad gledate, mi imamo veliki, ogroman, pa mogu reći i nefunkcionalan državni aparat. I državni, i entitetski, i kantonalni, i tako dalje. U nekom smislu i treba reorganizacija administrativnog aparata, ali to je stvar dogovora. To je stvar, na kraju krajeva, i dvotrećinske snage u Parlamentu, gdje će se ta jedna efikasna struktura države postaviti. Ali to su administrativne stvari. Ono što je bitno: mi imamo državu, država ima svoje granice, država ima svoje međunarodno priznanje, država ima svoje institucije, i svaki pokušaj miješanja u rad države je malo neumjesan, i on treba ipak da ide više bilateralno. Na kraju krajeva, ne treba ni Bosna da se miješa u državne stvari Hrvatske ili Srbije, a pogotovo ne ni obrnuto.

Čini se da Bosna i Hercegovina se ne miješa, bar nismo imali priliku to vidjeti?

Mislim da nije ni dobro se miješati. Imamo mi puno prečih stvari. Mi se trebamo baviti ekonomijom, mi se trebamo baviti svijetom, trebamo se baviti Evropom, trebamo vidjeti šta to mi nismo do sad dobro uradili. Kad su u pitanju naše obaveze, je li, koje smo prije svega potpisali pristupnim putem, odnosno paktom o stabilizaciji i pristupanju Evropskoj uniji, šta je to u ovih posljednjih 20 godina loše urađeno ili nikako urađeno, i šta je to naša obaveza. I vrijeme je da političari preuzmu odgovornost.

Rezolucija predviđa i nastavak saradnje zvaničnih institucija Hrvatske sa Hrvatskim narodnim saborom u BiH, kao i nastavak podrške evropskom putu Bosne i Hercegovine. Vidite li iskrene namjere Hrvatske u ovoj podršci ili je sve ovo zapravo zbog jačanja vlastitih političkih pozicija u BiH?

Hrvatska prije svega graniči s Bosnom i Hercegovinom; 70% granice Bosne i Hercegovine je s Hrvatskom, a i obrnuto. Mislim da tu trebamo tražiti ključ. Mi prirodno, geografski, etimološki, pa i građanski, imamo iste vrijednosti. Narativi koji su sada u fokusu i koji se odašilju iz Zagreba, pa i nekim jednim dijelom iz Beograda, su u stvari sada više predizborna neka priča kako bi se ojačale neke strukture nacionalne u Bosni i Hercegovini koje su 20, 30 godina kontinuisano u vlasti. Mislim da to više kod građana ne prolazi. Sve više je mladih ljudi koji vide i politički, i artikulisani, da takve više podvale sa drugih strana neće proći i da ljudi su se više oslobodili, izlaze iz zone komfora, ne boje se više, i mislim da će ipak sad sva ta, svi ti pokušaji koji dolaze iz Zagreba, evo konkretno kad govorimo o tome, biti jalovi. Da od toga nema ništa.

Spomenuli ste zapravo da trebamo govoriti o tome šta to nismo dobro uradili kada je evropski put Bosne i Hercegovine u pitanju. Imali smo priliku prije dva dana svjedočiti dešavanjima u državnom Domu naroda, gdje su usvojeni ti prijedlozi - dva evropska zakona u prvom čitanju, no ostalo je to drugo čitanje. Mnogo posla, mnogo amandmana, mnogo primjedbi. Ima li ovdje iskrene volje da aktuelna vlast usvoji ove zakone ili je u pitanju predizborni populizam?

Imamo tu malo i spinovanja. Vi znate šta znači spinovanje, to je ipak nešto što narod treba da prepozna. I mislim da taj narativ da su "usvojeni zakoni" ne treba koristiti, to su tek neka načela, još su oni daleko od usvajanja. Mislim da tu nema ni iskrene volje. Pa kako će neko ko je 30 godina povezan sa određenim koruptivnim radnjama usvojiti zakon s kojim će biti presuđen? Mislim da se ne lažemo.

Da li znate da ovi zakoni nisu dolazili na dnevni red dok je predsjedavajući Doma bio Ademović? Evo, kada je došao Čović, u sklopu te redovne rotacije, zapravo odmah su se našli. I tim je uslovljavao, zapravo, da nema promjene dnevnog reda, da se isključivo i striktno samo o tim zakonima može raditi?

Zato što je Čović mudriji političar od Ademovića i vjerovatno zna kako se to mudrije radi i odugovlači, a Ademović je malo to sirovo rješavao, odnosno nije rješavao. U suštini, ni jedan ni drugi to ne žele riješiti jer vladavina prava je ono što u stvari oni vide kao prijetnju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad