Hadžikadunić i Đurović: Priznavanje Palestine je simbolički čin bez stvarnog efekta

Sankcije Dodiku – simbolika s potencijalom

Nastavak uvođenja sankcija Miloradu Dodiku, lideru bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, bio je jedan od uvodnih tema razgovora s profesorom Hadžikadunićem. Najnovija zemlja koja se priključila ovom procesu je Estonija, a profesor napominje da se radi o postepenom, ali značajnom procesu:

"Taj proces sankcioniranja Milorada Dodika je postupan. Započeo je 2017. uvođenjem sankcija od strane Sjedinjenih Američkih Država. U posljednje vrijeme mnoge evropske države također uvode sankcije... Ja bih rekao da to ima svog značaja. Za sada to je simboličan značaj. Međutim, ne bih isključio rušilački potencijal Milorada Dodika i nakon ovog kruga sankcija."

Hadžikadunić upozorava da Dodik, kao domaći politički akter, uvodi i vanjske geopolitičke igrače poput Rusije u unutrašnje prilike BiH, što dodatno produbljuje podjele i udaljava zemlju od euroatlantskih integracija.

Generalna skupština UN: Pozornica za lokalne poruke

Značajan dio razgovora posvećen je sadržaju govora lidera iz regije tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a, naročito onih predsjednika Hrvatske i Srbije – Zorana Milanovića i Aleksandra Vučića.

"Za govornicom Generalne skupštine UN-a spominjati drugu državu, u takvom kontekstu, miješati se u unutrašnju politiku jedne države je zaista odraz političke i diplomatske nekulture", kazao je Hadžikadunić.

On dodaje da Milanović i Vučić svojim izlaganjima nisu imali međunarodni učinak, već su prvenstveno komunicirali s vlastitom nacionalističkom bazom. Istovremeno, naglašava da su efekti lobiranja Banje Luke i Beograda u SAD-u i dalje ograničeni, uprkos ogromnim ulaganjima:

"Lobiranje je sad jedan dugoročan proces... I one nisu polučile taj najvažniji rezultat, a to je da se Milorad Dodik skine sa sankcija Sjedinjenih Američkih Država."

Đivo Đurović iz hrvatskog ugla komentira nastupe lidera regije, ali i ulogu Hrvatske u odnosu prema BiH:

"Ja mislim da predsjednik Hrvatske i predsjednik Srbije imaju legitimno, moralno i političko pravo govoriti o stanju BiH na međunarodnim forumima... ali ono što je sadržajno on rekao je potpuno promašeno."

Đurović oštro kritizira Milanovića zbog etnonacionalističkog pristupa i pokušaja da kroz retoriku nametne HDZ kao jedine "prihvatljive" predstavnike Hrvata u BiH, dodajući da se time nepotrebno antagoniziraju građani i stvara dodatna napetost u ionako osjetljivoj političkoj klimi.

Palestina između simbolike i stvarnosti

Središnja globalna tema zasjedanja UN-a ostaje rat u Gazi i međunarodni odgovor, uključujući val priznanja Palestine kao države. Iako su se mnoga priznanja desila upravo tokom Generalne skupštine, Hadžikadunić upozorava da se radi o isključivo simboličnim potezima:

"To zaista jeste jedan simboličan čin koji nije ništa promijenio na terenu... Ono što bi možda promijenilo suštinski politiku međunarodne zajednice prema Palestini jeste eventualni zaokret Sjedinjenih Američkih Država."

On dodaje da je istinski preokret u politici moguć isključivo ukoliko SAD promijeni stav prema rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba, ali priznaje da je to trenutno vrlo malo vjerovatno.

Sličan stav iznosi i Đurović, koji priznanja smatra političkim alatima za unutrašnju upotrebu, a ne realnim međunarodnim potezima:

"Apsolutno je samo simbolika. Palestina kao država ne postoji funkcionalno, ni kao administrativna snaga, ni kao efektivna vlast, pogotovo ne u Gazi."

Obojica sagovornika ocjenjuju da međunarodna zajednica, zaokupljena ratom u Ukrajini, izborima u SAD-u i drugim krizama, nema ni fokus ni kapacitete za ozbiljan angažman u rješavanju palestinskog pitanja, a još manje u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina – ignorirana i prepuštena sama sebi

Profesor Hadžikadunić i novinar Đurović saglasni su da se Bosna i Hercegovina danas nalazi pred egzistencijalnim izazovima, ali bez međunarodne pažnje koja bi mogla doprinijeti rješenju. Đurović izražava zabrinutost da je BiH, uprkos ozbiljnim unutrašnjim prijetnjama, potpuno van fokusa Zapada:

"Bosna će biti prepuštena sama sebi... Ja mislim da je situacija opasnija, da je ne treba činiti kompliciranijom nego što ona već jeste."

Govoreći o ulozi bh. institucija, Hadžikadunić pohvaljuje nastup Željka Komšića na Generalnoj skupštini:

"Mislim da je govor Željka Komšića upravo održavao principijalnu vanjsku politiku... On je napravio balans. Stao je u zaštitu Ukrajine, također je stao u zaštitu Gaze."

Na pitanje da li građani i društvo u BiH mogu učiniti više po pitanju podrške Gazi, profesor ističe da je vanjska politika zemlje refleks unutrašnjih podjela:

"Vanjska politika svake države je refleksija njene unutrašnje politike. Unutrašnja politika u BiH je dosta podijeljena..."

Mnogo riječi, malo efekta

Uprkos brojnim govorima, simboličnim gestama i diplomatskim porukama sa Generalne skupštine UN-a, većina izrečenog imala je ograničen domet – kako za Palestinu, tako i za Bosnu i Hercegovinu. Bez konkretnih akcija, posebno od strane Sjedinjenih Američkih Država, i dalje ostajemo svjedoci međunarodne pasivnosti pred eskalacijom sukoba i ugroženom stabilnošću na Balkanu.

"Generalno, ta izlaganja... su poruke koje se najviše tiču njihove domaće politike. Aktualne su jedan, dva dana i onda se zaborave", ističe Hadžikadunić.

U svjetlu globalnih kriza, Bosna i Hercegovina, Palestina i mnogi drugi konflikti ostaju zarobljeni u simbolici, bez stvarnih instrumenata promjene.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad