Oglas

BiH ostaje bez domaćih radnika

Hiljade radnih dozvola za strance, poslodavci u BiH traže još: "Na oglase se niko ne javlja"

author
Tatjana Drljić
20. nov. 2026. 21:00
Radnici Tanja
N1 BiH

Dok radno sposobno stanovništvo odlazi iz BiH, gradilišta i kuhinje u zemlji obiluju stranim radnicima. U prošloj godini najviše radnih dozvola dobili su državljani Srbije, Indije, Nepala, Turske, Bangladeša i Kine. Dok se poslodavci bore za povećanje kvota za izdavanje radnih dozvola, struka upozorava da ovakav potez nije dugoročno rješenje jer obara cijenu rada domaćim radnicima.

Oglas

Postojeće kvote radnih dozvola za strane državljane nisu dovoljne, stav je poslovne zajednice. U jednom dijelu BiH im je udovoljeno, pa je Vlada Republike Srpske dala saglasnost na kvotu od 5.000 radnih dozvola za strane državljane i osobe bez državljanstva u narednoj godini.

Za 2027. godinu 5.000 dozvola u RS-u

Godišnja kvota radnih dozvola za 2027. godinu odnosi se na produženje ranije izdatih radnih dozvola, i to njih 1.500, kao i na novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva, za šta je predviđeno 3.500 radnih dozvola.

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi više od 7.000 radnih dozvola. Od toga se na Federaciju BiH odnosi 4.500, na Republiku Srpsku 2.000, a na Brčko distrikt BiH više od 920 radnih dozvola.

Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi nešto više od 2.300, dok je za novo zapošljavanje taj broj ograničen na više od 5.000 radnih dozvola, pokazuju službeni podaci.

No, poslodavci u FBiH ne odustaju od zahtjeva za 30.000 radnih dozvola, navodeći da su postojeće kvote nedovoljne, što dijelom pripisuju slabostima i sporosti administracije.

Preduzetnik Suad Ećo ističe da poslodavci ne traže jeftiniju radnu snagu, već pokušavaju pronaći radnike kojih, kako tvrdi, na domaćem tržištu nema dovoljno.

"Poslodavci ne traže jeftinu radnu snagu. Mi nismo u poziciji da pokušavamo kalkulisati gdje je jeftiniji radnik - domaći ili strani. Međutim, ono što svi moraju shvatiti jeste da se i mi nalazimo u situaciji da naša privreda više ne može opstati zbog nedostatka radnika. Na oglase koje dajemo niko se ne javlja. Imate u Sarajevu situaciju da se restorani, kafići i određeni hoteli zatvaraju zbog nedostatka adekvatne radne snage", kaže Ećo.

Sindikati imaju drugačije viđenje

Poslodavci kritikuju i evidencije službi za zapošljavanje koje broje više od 300.000 nezaposlenih, ocjenjujući da one ne odražavaju stvarno stanje jer se dio građana prijavljuje isključivo radi ostvarivanja socijalnih prava.

S druge strane, predstavnici sindikata smatraju da je obrazloženje predstavnika poslodavaca samo svojevrstan paravan kojim izbjegavaju unapređenje uslova rada, s akcentom na povećanje plata.

Uvoz radnika sam po sebi nije nužno ni dobro ni loše rješenje i svojstven je razvijenim, odnosno privredama koje se razvijaju, ističe viši asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Nikola Vidović. Međutim, potrebno je razgraničiti stvarne razloge za takve poteze, a zatim tražiti dugoročna rješenja.

"Ako je to zato što je domaće stanovništvo otišlo na produktivnija i bolje plaćena radna mjesta, pa nam određena radna mjesta ostaju upražnjena, onda ima smisla uvoz stranih radnika. Međutim, problem je što su naši radnici mahom otišli u inostranstvo na ta bolje plaćena radna mjesta, dok domaća privreda, u suštini, zadržava model jeftine radne snage, umjesto ulaganja u produktivnost i tehnologije, a onda, posljedično, i osiguravanja većih plata domaćim radnicima koje bi ih zadržale u zemlji", smatra Vidović.

Produktivnost i veće plate kao dugoročno rješenje

Povećanje produktivnosti i bolje plaćena radna mjesta za domaće stanovništvo, prema njegovom mišljenju, recept su za privredni rast. Tome u prilog govori i prošlogodišnja statistika.

"U prošloj godini izdato je više od šest hiljada radnih dozvola za strance u BiH, dok je samo Hrvatska za državljane BiH izdala više od 20 hiljada radnih dozvola. To pokazuje jedan nesrazmjer zbog kojeg, dugoročno, ovo nije model koji može donijeti blagostanje domaćoj privredi", upozorava Vidović.

Obustavljeno izdavanje dijela radnih viza

Osim toga, zbog nemogućnosti provjere stvarnog stanja i popunjenosti kvota za zapošljavanje stranaca, Ambasada BiH u Indiji ovog mjeseca obustavila je izdavanje i potpisivanje radnih viza i viza za privremeni boravak radnicima iz Indije, Nepala, Šri Lanke i Bangladeša.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na probleme u načinu na koji je sistem funkcionisao.

"BiH je postala 'El Dorado' za ovu temu. Počele su se agencije iz Srbije i Hrvatske igrati ovdje s našim ljudima i pokušavati osigurati ogroman broj viza i, faktički, mi nemamo kontrolu šta se zaista na terenu dešava. Razumijemo privredu, tražimo i da oni razumiju nas. Ne može ni njima koristiti da se mimo kvota izdaje takav broj dozvola, da ljudi bježe s terena, čim dolete u Sarajevo pobjegnu s nekim mešetarima", ističe Konaković.

Dok struka apeluje na sistemska rješenja, iz državne agencije za statistiku navode da je ukupan broj zaposlenih za devet mjeseci ove godine smanjen za 0,2 posto u odnosu na isti period prošle godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama