Na prozivke da je Republika Srpska ekonomska ruševina, vlast je godinama odgovarala, a i danas odgovara sa redovnom isplatom plata i penzija, kao argumentom za fiskalno blagostanje. Kritičari sve vrijeme upozoravaju da se kredit ne može dovijeka krpiti kreditom, a građani...Oni trpe dugotrajan udar inflacije, koji prazni njihove, ali puni javne budžete.

Vekna narodnog hljeba biće na policama uskoro po nižoj cijeni… Obećanja se kuhaju u Vladinoj kuhinji, a sve bi uredbom začinio ministar trgovine i turizma. U ograničavanju cijena sprečava ga slobodno tržište, ali i pekari koji se žale da su cijene hljeba morali podići. I zbog inflacije i zbog rasta minimalca.

“Uspješna društva su ona društva, oni koji imaju više podnesu viši teret u odnosu na one koji imaju manje”, naveo je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma RS.

Kako nema ni poreza na ekstra profit, ni socijalne karte, uravnilovka je štetna po najsiromašnije.

“Na kraju sve pada na leđa potrošača, da li je to poskupljenje goriva, električne energije, toplotne, bilo čega, na kraju to potrošači moraju da servisiraju”, rekao je Zoran Petoš, Udruženje Don Prijedor.

N1: Budžet se puni?

“Budžet se puni, jasno da potrošnja puni budžet, ali građani ne mogu dostići tu trenutnu inflaciju”, rekao je Petoš.

Vlada je probala da porastom penzija od 10% i mjesečnog boračkog dodatka, za šta je obezbijeđeno oko dodatnih 320 miliona KM, smanji inflatorni udar. Rast minimalca na 900 KM, udario je po džepu poslodavce, ali ne i Vladin budžet. Na naplatu stižu rate dugovanja i do milijardu KM, a najkritičnija će, predviđa se biti 2026. godina kada će otplata duga iznositi rekordnih 1,6 milijardi KM.

Ukupan javni dug RS veći je od 6 milijardi KM, ali iz Vlade tvrde da sve svoje oabveze redovno izvršavaju, ada je zaduženje na istorijskom minimumu.

Na istorijskom maksimumu su tihe zapadne finansijske sankcije. Poteškoće, posebno u vezi grantova priznaju.

“Tih milijardu i 100 uspjeli smo da pokrijemo sa nekim zaduženjima na finansijkom tržištu od 750-800 miliona, a preostalih 300-400 miliona morali smo da isplaćujemo iz vlastitih izvora, to je pričinilo određene poteškoće. Ali to je daleko od onih priča koje su neki pokušali da ispričaju o bankrotima i slično-nismo u tome. I ove godine idu ta sredstva, biće pokriće za otplatu dospijeća u ovoj godini”, naveo je Milorad Dodik, predsjednik RS.

Iako oba entiteta, pa ni država nisu visoko zaduženi, ekonomisti upozoravaju da se politika kreditiranja ne vodi dobro. Cilj kredita je poručuju, dobit veća od kamate koja se plati. Dobit koju će osjetiti građani.

“Ne može nam modus biti od kredita do kredita, novi aranžman, priča se uveliko o toj 2026.godini i Republici Srpskoj kada dolaze na naplatu rate sa londonske berze. Kako će se to riješiti? Pa, novim kreditom. Poenta kredita bilo kakvog je da imate povrat…“, kazao je Sanel Halilbegović, profesor finansija.

Od kredita za krpljenje prihodovnih rupa u budžetu, teško da će imati koristi ijedan građanin, koji čeka obećani narodni hljeb s početka priče.