Kritike na račun rada visokog predstavnika Christiana Schmidta unutar bh. javnosti su kontinuirane. Jedni ne priznaju njegovu funkciju, drugi pak kritikuju njegove odluke. Većina je nezadovoljna. No, ima li Schmidt podršku međunarodne zajednice? Iako su pojedine zemlje zahtijevale objašnjenja korištenja bonskih ovlasti posebno u izbornoj noći - iz posljednjih posjeta stranih zvaničnika je prilično jasno da Schmidtu pozicija i nije ugrožena.

Ostavku ili smjenu kontorverznog Nijemca Christiana Schmidta otvoreno priželjkuju mnogi u Bosni i Hercegovini, ali i izvan nje. Čini se da svaki naredni postupak ili izjava Visokog predstavnika izazivaju sve više gnjeva u javnosti. No, uprkos mnogobrojnim kritikama pa i raportima na koje je ovaj strani zvaničnik pozivan, jučer su šefovi diplomatija Austrije i Italije, zemalja članica Vijeća za implementaciju mira, pružili Schmidtu neupitnu podršku.

Alexander Schallenberg kaže:
“Jeste njemu teško, ima on našu podršku, i mora koristiti bonska ovlaštenja ali njemu se ne olakšava posao, ipak dugoročni cilj jeste da gledate u njemu partnera i da vam dugoročni cilj bude puni suverenitet jer vam ne treba on, ja želim BiH kojoj ne treba ni Althea ni VP”.

Antonio Tajani je sličnog mišljenja:
“Ja ga vrlo dobro poznajem, jedan fini čovjek koji je zaista angažovan, iskreno, gradi jaču saradnju između BiH i EU, Schmidt je stvarno neko ko je angažovan na tome, nije to lak posao, to dobro znamo, Italija i Austrija ga podržavaju”.

Nedavno je niz nekadašnjih diplomata uputio pismo Komitetu za vanjske poslove Bundestaga sa zahtjevom da se Schmidt pozove na raport. Optužili su ga da ozbiljno narušava suverenitet BiH. No, reakcije njemačkih institucija na ovo – nema. Dilemu o tome donkle je otklonio i specijalni njemački izaslanik za Zapadni Balkan, Sarazzin, tokom nedavne posjete BiH.

“Da, Njemačka ga podržava i on naravno radi s našom podrškom i koordinira to ali naravno nezavisno u okviru svog mandata za dobro BiH”, kaže Manuel Sarazzin.

Schmidt je uspio u jednom. Da ga kritikuju i u Federaciji i u Republici Srpskoj. Za Dodika je lažni visoki predstavnik, a za neke lažni prijatelj BiH, zajedno sa dijelom međunarodne zajednice.

“Džebe mi govorimo da ga nije imenovao Savjet bezbjednosti, nikada nisam ništa rekao o VP a da nisam pomenuo da ga nije imenovao Savjet bezbjednosti i to se ne prenese samo se kaže ne priznaje Republika Srpska, ne, njega nije imanovao Savjet bezbjednosti, on je bio na dnevnom redu gospodo, bio je na dnevnom redu, na dnevnom redu nije prošao, a onda mi kažemo ako nisi imenovan u Savjetu bezbjednosti onda nisi ni za nas”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS.

“Nažalost, naša država sada nije suočena samo sa velikodržavnim aspiracijama susjeda i njihovim, rekao bih tradicionalnim pokušajima podjele Bosne i Hercegovine, nego i sa neprimjerenim stranim intervencionizmom koji nam je možda u početku izgledao zbunjujuće, čudno, gotovo nevjerovatno”, rekao je početkom marta mjeseca Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

Neki bh. funkcioneri pak kažu, kako žive za dan kada će Ured visokog predstavnika biti zatvoren, no trenutno bi to značilo za Bosnu i Hercegovinu više štete nego kotisti.

Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a kazao je:
“Znate da sam više puta rekao da odluku Schmidta u izbornoj noći smatram lošom, pogrešnom i lošim tajmingom, ali u isto vrijeme ne dozvoljavam nikome da poljulja poziciju VP i instituciju OHR-a jer bi to za BiH bilo kratkoročno i dugoročno jako štetno. Vidjeli ste poslije te odluke koju i dalje smatram lošom, nekoliko odluka koje možemo smatrati dobrim, zaštitu državne imovine”.

Treba podsjetiti, da uz izuzeće Rusije, nijedna zemlja članica PIC-a nije do sada imala izdvojeno mišljenje u komunikeima. No, nakon posljednje posjete Bosni i Hercegovini, turski predsjednik Erdogan vrlo jasno je poručio kako je protiv intervencionizma u Izborni zakon. Da Turska nije zadovoljna Schmidtovim odlukama potvrdio je i član Predsjedništva Željko Komšić nakon nedavne posjete ovoj zemlji.