"Imamo patuljaste lidere i vladavinu najgorih. U prvom planu je očuvanje vlasti, u drugom ljudi"

Govoreći o dosadašnjem toku kampanje, Osmančević je kazao da je, prema njegovoj ocjeni, gotovo sve već viđeno, ali da ipak primjećuje jednu razliku u odnosu na ranije izborne cikluse.

"Sve je stereotipno i dosadno, dosadnije nego ranije. Međutim, ima jedna novost, a to je da u ovoj kampanji imamo sve više iracionalnosti nego u prethodnim kampanjama", kazao je.

Osmančević smatra da je razlog tome činjenica da se društvo nalazi u političkoj, ekonomskoj, sigurnosnoj i općoj društvenoj krizi, dok se o tim problemima tokom kampanje, prema njegovim riječima, veoma malo govori.

"To nam govori da ulazimo u sferu iracionalnosti, odnosno kampanje koja se ne zasniva na činjenicama, na stvarnim problemima, na mogućnostima rješenja tih problema, već se zasniva na neutemeljenim obećanjima i vjerovanju", rekao je Osmančević.

"U prvom planu je očuvanje vlasti, a u drugom ljudi"

Govoreći o propagandnim tehnikama koje prepoznaje u kampanji, Osmančević je ukazao, između ostalog, na ono što vidi kao simbiozu političkih stranaka i vjerskih zajednica.

Prema njegovim riječima, vjerski poglavari govore o državi i društvu, dok politički lideri govore o vjeri.

"U prvom planu dolazi očuvanje vlasti, očuvanje stranačkih monopola, a u drugom planu su ljudi, njihovi problemi i potrebe građana", kazao je.

Kao dodatni problem naveo je izostanak političke debate. Umjesto komunikacije, kaže, prisutan je svojevrstan monolog u kojem se obećanja ne propituju i ne argumentiraju, nego se od građana traži da im vjeruju.

Društvene mreže, botovi i "agresivna propaganda"

Osmančević smatra da se stranke i kandidati na skupovima prvenstveno obraćaju svojim pristalicama, odnosno ljudima za koje su gotovo sigurni da će za njih glasati, dok se nedovoljno obraćaju drugima.

Prema njegovim riječima, politička propaganda se sve više seli na društvene mreže.

"Stvar sele na način jedne agresivne propagande na društvene mreže u okruženju svojih istomišljenika, dakle svojih agitatora, svojih provokatora, svojih botova i svojeg, ja bih rekao, pravovjernog članstva", kazao je Osmančević.

Smatra da se na taj način gubi mogućnost uspostavljanja dijaloga.

"Vrlo malo ili nikako ne čujemo o programima"

Na pitanje zašto se političari češće odlučuju za napade na protivnike umjesto predstavljanja konkretnih rješenja, Osmančević je kazao da se kampanja premješta iz sfere dijaloga o problemima i mogućim rješenjima.

"Mi vrlo malo ili nikako ne čujemo o programima, o mogućnostima izlaska iz krize", rekao je.

Dodao je da su programi i na ranijim izborima, prema njegovoj ocjeni, uglavnom bili formalni, da su prepisivani i da ih se niko nije pridržavao.

Kao primjer skretanja pažnje s važnih problema naveo je situaciju u Sarajevu, kazavši da je, dok je iznad grada bjesnio požar i dok je Sarajevo jedan dan bilo bez struje, a drugi bez vode, u medijski prostor plasirana priča o tome ko će pjevati za Novu godinu.

"Ta priča je osvojila medijski prostor", kazao je Osmančević.

Osmančević kritičan i prema javnosti

Osmančević je tokom razgovora iznio kritike i na račun političke kulture i javnosti, za koju smatra da nema dovoljno političkog znanja da razluči bitno od nebitnog i sama nametne pitanja u predizbornoj agendi.

Prema njegovoj ocjeni, riječ je o latentnoj, nerazvijenoj i nekritičkoj javnosti koja se prema politici često odnosi navijački.

"Sve dok mi ne budemo bolji, neće nam biti bolje", kazao je.

U tom kontekstu ukazao je i na značaj medija, navodeći da su oni pod pritiskom i da se gase te da problem nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu.

"Ideologije služe kao šminka, maska i paravan"

Govoreći o političkim programima, ideologijama i čestim prelascima političara iz jedne stranke u drugu, Osmančević je ocijenio da su stranke nedosljedne prema ideologijama.

"Ideologije služe samo kao neka vrsta šminke, maske, paravana", kazao je.

Kao primjer naveo je stranku koja u nazivu ima socijaldemokratsko određenje, a koju je on opisao kao "rigidnu desničarsku, nacionalističku stranku".

Prema Osmančevićevoj ocjeni, stranke zbog nedostatka kapaciteta, kompetencija, znanja i dobre volje, umjesto programa i dijaloga o najboljim rješenjima, u prvi plan stavljaju nacionalizam, šovinizam, isključivost i identitarna pitanja.

Osmančević je potom iznio izrazito kritičku ocjenu političkog vodstva.

"Mi imamo patuljaste lidere i imamo, nažalost, ono što ste vi na početku rekli u uvodu, mi imamo vladavinu najgorih", rekao je.

Takav model opisao je terminom "kakistokracija", navodeći da se radi o pojmu izvedenom iz grčke riječi "kakistos", odnosno "najgori".

"To su ljudi bez kompetencija kojima je politika egzistencija i koji politiku ne doživljavaju kao servis ljudima, već vladavinu nad ljudima", kazao je Osmančević.

Kako su društvene mreže promijenile političko uvjeravanje

Na kraju razgovora Osmančević je govorio o utjecaju društvenih mreža na političko uvjeravanje u Bosni i Hercegovini, ocijenivši da su ga one "drastično" promijenile.

"Više nije važno šta se kaže, nego ko to kaže i koliko ljudi to podržava, bez obzira ko su ti ljudi, kakve su njihove kompetencije", rekao je.

Govorio je i o korisnicima koji se pojavljuju pod različitim nadimcima i organizirano podržavaju određene političke aktere ili napadaju njihove neistomišljenike, čime se, prema njegovim riječima, stvara dojam prihvaćenosti ili neprihvaćenosti određenih ideja.

"Izgubila se suština argumentacije i suština vođenja dijaloga, odnosno poliloga o najboljim rješenjima za ovo društvo i ovu državu", zaključio je Osmančević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad