Oglas

IZVAN OKVIRA

Iz Kathmandua za N1: Kako je globalni kapitalizam gurnuo milione Nepalacа u migraciju

author
N1 BiH
10. feb. 2026. 07:54
Prasai FOTO
Khagendra Prasai / lični arhiv

Sve veći broj radnika iz Nepala koji danas rade u Bosni i Hercegovini dio je šireg globalnog procesa u kojem su ekonomske migracije postale nužnost, a ne slobodna odluka pojedinca. Takvo stanje opisuje Khagendra Prasai, marksista i profesor na Nepal Open Universityju, gost emisije Izvan okvira na N1, koji se u razgovoru uživo iz Kathmandua osvrnuo na uzroke masovnog odlaska radne snage iz njegove zemlje.

Oglas

Prema njegovim riječima, ključni preokret desio se početkom 1990-ih, s talasom liberalizacije i globalizacije koji je oblikovan prema interesima najrazvijenijih zapadnih država.

"Globalizacija nije bila neutralan proces. Ona je nudila prilike nekim zemljama, ali drugima – poput Nepala – te prilike nikada nisu zaista postojale. Pravila su bila diktirana iz jednog centra moći", ističe Prasai.

Finansijalizacija umjesto industrije

Nakon liberalnih reformi, Nepal je, kako objašnjava, doživio snažan rast finansijskog sektora, dok su industrija i poljoprivreda sistematski zanemarene.

"Desila se masovna investicija u finansijski kapital, koji je po svojoj prirodi neproduktivan kada je riječ o zapošljavanju. Istovremeno, ulaganja u industriju i poljoprivredu bila su minimalna ili čak negativna. Vlada se povlačila, ukidala subvencije i podršku, a upravo su to sektori koji mogu zaposliti veliki broj ljudi."

Rezultat je bio ekonomski model koji ne može apsorbirati rastuću radnu snagu – ni kvalifikovanu ni polukvalifikovanu.

"Finansijski sektor stvara vrlo malo radnih mjesta, ali istovremeno blokira razvoj industrije i poljoprivrede. Ljudi su obrazovani, imaju određene vještine, ali jednostavno nemaju gdje raditi", rekao je za N1.

Globalni lanac jeftine radne snage

U isto vrijeme, druge zemlje – posebno u Zaljevu i jugoistočnoj Aziji – ubrzano su se industrijalizirale, uz podršku zapadnog kapitala, i počele tražiti jeftinu radnu snagu.

"Dok smo mi stagnirali ili deindustrijalizirali, druge zemlje su se industrijalizirale i tražile radnike. Tako je stvoren globalni lanac u kojem zemlje poput Nepala izvoze radnu snagu jer nemaju alternativu."

Bosna i Hercegovina, prema Prasaiju, danas je dio tog istog procesa.

Ekonomija koja zavisi od doznaka

Posebno naglašava ogromnu ulogu doznaka radnika iz inostranstva u nepalskoj ekonomiji.

"Milioni domaćinstava u Nepalu danas u potpunosti ili gotovo u potpunosti zavise od prihoda koji dolaze iz inostranstva – od supružnika, djece, braće, sestara. To nije marginalna pojava, to je strukturalna činjenica", dodao je.

Ide i korak dalje:

"Možda zvuči kao pretjerivanje, ali se može reći da je reprodukcija nepalske ekonomije u velikoj mjeri zavisna od doznaka. Mi, na neki način, preživljavamo zahvaljujući tom novcu."

Jugoslavija kao upozorenje

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Prasai se osvrnuo i na iskustvo bivše Jugoslavije, naglašavajući da etničke razlike same po sebi ne proizvode sukobe.

"Nestabilnost ne nastaje zato što postoje različite etničke grupe. Ona nastaje kada ekonomski uslovi postanu takvi da ljudi ulaze u borbu svih protiv svih – i unutar etničkih grupa, i između njih", pojasnio je.

Smatra da je raspad Jugoslavije važna lekcija za Nepal, ali i za sve multietničke i federalne države.

"Socijalisti u Nepalu moraju ozbiljno proučiti šta se dogodilo u Jugoslaviji tokom 70-ih, 80-ih i 90-ih – koji su bili stvarni uzroci raspada i kako se takvi procesi mogu spriječiti."

Marksizam: analiza prije recepta

Na česte kritike da marksizam nije ponudio održivu alternativu kapitalizmu, Prasai odgovara da je takav prigovor djelimično pogrešno postavljen.

"Marksizam je prije svega teorija za razumijevanje kapitalizma. Marx je napisao tomove o analizi kapitalističkog sistema, ali vrlo malo o gotovim modelima socijalizma", rekao je Prasai.

Dodaje da upravo to razumijevanje kapitalizma predstavlja osnovu za stvaranje alternativa.

"Ako ne razumijemo kako kapitalizam funkcioniše, ne možemo ni govoriti o njegovoj transformaciji."

Sovjetski Savez i Kuba: historija se ne može ignorisati

Prasai upozorava da se historijska iskustva socijalističkih zemalja često selektivno tumače.

"Sovjetski Savez je u manje od 50 godina, iz ratom razorene i zaostale zemlje, postao jedna od najvećih svjetskih ekonomija i ključna sila u porazu fašizma. To se ne može jednostavno odbaciti kao potpuni neuspjeh", rekao je.

Iako naglašava da nije pristalica sovjetskog modela, smatra da se činjenice ne smiju zanemariti.

Sličan primjer vidi i u Kubi:

"Kuba je mala zemlja, decenijama pod blokadom, a ostvarila je ogroman napredak u zdravstvu i obrazovanju. Zamislite kakav bi razvoj bio moguć bez blokade."

Zaključno, Prasai ističe da prisustvo nepalskih radnika u Bosni i Hercegovini nije slučajnost.

"To je susret dvije periferije globalnog sistema. On nam govori kakav je svijet danas – svijet u kojem jedni nemaju posla, a drugi nemaju radnika. Migracija je veza između te dvije krize."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama