"Multietnični duh i zajednica koja je egzistirala u BiH do rata 1992. stvarana su kroz vijekove zajedničkog života građana različitih vjera i kultura, naročito u gradovima BiH. Sela su rijetko bila mješovita. Identiteti bosanskih Srba, Hrvata, Bošnjaka i Jevreja su nastajali međusobnom interakcijom i prožimanjem. Isprepleteni su, i ne bi bili to što jesu bez međusobnog utjecaja", kazao je danas lider SDA Bakir Izetbegović koji je bio jedan od uvodničara na sesiji "Kruga 99".
“Unitarna, ili jednostavna država, kakva je BiH bila do prihvatanja dejtonskog ustroja, i koja funkcioniše na bazi građanskog principa, prirodni je okvir i sistem koji štiti i omogućava opstanak i razvoj multietnične zajednice kakva je bila, i kakvu težimo obnoviti.
BiH je funkcionisala na bazi građanskog uređenja, ali u njoj se uvijek održavao, i uvijek će se kroz različite mehanizme nastaviti održavati etnički balans i spriječavati dominacija i diskriminacija po etničkoj osnovi. ZAVNOBIH Bosnu i Hercegovinu definiše kao zemlju koja je „i srpska, i hrvatska, i muslimanska“, a odnosi i balansi u njoj su oduvijek bazirani na transparetnim i propisanim mehanizmima, ili na nezvaničnom ali sveprisutnom etničkom „ključu“”, kazao je Izetbegović i dodao:
“Agresija na BiH, ona sa istoka a zatim i ona sa zapada, dovela je do etničkih sukobljavanja koji su poprimali dimenzije građanskog rata, do zločina koji su kulminirali genocidom, koji su proizveli strahove i nepovjerenje čije naslijeđe je teško prevazići, i koji održavaju stanje segregacije i potrebe za dominacijom retrogradnog etničkog principa”.
Kazao je da je u Dejtonu “prihvaćeno manje zlo”.
“U svrhu zaustavljanja velikog zla – rata, u Dejtonu je prihvaćeno manje zlo – podjela na entitete, a zatim i na kantone, što je pogodovalo održavanju ratom proizvedene diskriminacije spram pripadnika naroda koji nisu većinski u nekom od entiteta ili kantona, i spram građana koji ne pripadaju ni jednom od BiH naroda, i to na cijeloj teritoriji BiH. Etabliran je pojam i princip „tri konstitutivna naroda“ koji se od dijela političkih snaga koristi kao osnova za trojnu podjelu BiH, psihološku, kulturološku, institucionalnu, sa ciljem da ona bude i teritorijalna“.
Postupnom normalizacijom odnosa u BiH, napretkom procesa pomirenja, odlukama Visokih predstavnika, te presudama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava dominacija etničkog principa nad građanskim je u izvjesnoj mjeri ublažena. Punom implementacijom ovih presuda i implementacijom 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, ovaj balans bi se bitno pomjerio u korist građanskog uređenja BiH.
Presudni uticaj na historijske tokove u regionu u turbulentoj novijoj historiji su imale političke snage koje su štitile i afirmisale nacionalne interese. U BiH su to bile političke stranke SDA, HDZ i SDS, odnosno SNSD. Međutim, kada je u pitanju odnos prema multietničnoj konstituciji BiH i građanskom uređenju koje pruža šansu da se multietnični duh BiH obnovi i zaštiti, odnos ovih stranaka je bio i ostao radikalno različit. SDA u cijelosti stoji iza građanskog principa i spremna je na punu i hitnu implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, dok, recimo, HDZ vidi opasnost za opstanak Hrvata u BiH u jačanju građanskog principa, opire se implementaciji navedenih presuda, uz nevjerovatnu tvrdnju da bi se „građanski ustrojena BiH uskoro pretvorila u bošnjačku, a zatim i u islamsku republiku BiH“.
“Građanski orijentirane stranke, sa multietničnim rukovodstvima, su se razvile skoro isključivo na teritorijama koje dominantno nastanjuju Bošnjaci, i gdje je dominantna SDA. Lijevo orijentirane stranke u RS, socijalističke i socijaldemokratske, su čisto srpske stranke. Najuticajnija među njima, Savez nezavisnih socijaldemokrata se pretvorio u radikalnu nacionalističku stranku. U Hrvatskom korpusu u BiH, za razliku od Hrvatske, takve stranke i ne postoje”, smatra lider SDA.
“Kako u ovim okolnostima jačati građanski princip i povećati šanse za uspostavljanjem građanskog uređenja, a time i za ponovnom uspostavom istinski multietnične Bosne i Hercegovine?
Potrebno je jačanje i saradnja svih faktora koji tom jačanju vode.
Građanski orijentirane stranke, SDA, predstavnici međunarodne zajednice – na prvom mjestu predstavnici EU i Vijeća Evrope, predstavnici nevladinog sektora i udruženja intelektualaca moraju raditi koordinirano”, napomenuo je Izetbegović.
“Građanske, većinom lijevo orijentirane stranke moraju odustati od kontraproduktivnog sukoba sa SDA, svesti ga na zdravo rivalstvo. I moraju ostvariti prodor na područja na kojima dominiraju srpske i hrvatske nacionalne stranke. Taj prodor je u ovom času sveden na nulu. Mora se probuditi demokratski, probosanski refleks u srpskom i hrvatskom korpusu u BiH.
SDA treba napraviti nove iskorake od nacionalne ka multietničnoj stranci. Ti iskoraci su do sada bili odveć skromni i sveli su se na po nekog Hrvata i Srbina u Glavnom odboru, predsjedništvu i kantonalnim rukovodstvima stranke. Međunarodna zajednica, a naročito Evropska unija, mora biti odlučnija i konkretnija kada je u pitanju implementacija evropskih standarda, stavova, odluka, a naročito presuda kojima se afirmiše građanski princip i otklanja diskriminacija“.
Izetbegović je još kazao da je aktuelan novi pokušaj izmjene Izbornog zakona.
“Trenutačno je aktuelan novi pokušaj izmjene Izbornog zakona. U PS BiH je formirana interresorna radna grupa koja bi trebala definisati prijedlog izmjena. Nadam se da to neće biti još samo jedan neuspješan pokušaj, jer već 15 godina bezuspješno pokušavamo iznaći rješenja koja će omogućiti implementaciju niza presuda Evropskog suda za ljudska prava, a biti prihvatljiva za glavne političke aktere u BiH, odnosno za 2/3 parlamentaraca u PS BiH koji dolaze iz glavnih političkih stranaka. SDA se, na prijedlog predstavnika međunarodne zajednice – EU, SAD, Velike Britanije, OSCE i OHR, u junu prošle godine obavezala u saradnji sa HDZ definisati principe i osnovne konture izmjena Izbornog zakona kojima će biti implementirane sve presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koja se odnose na ovu materiju.
Interes SDA je implementacija presuda Evropskog suda koje otklanjanju diskriminaciju u kandidiranju i izbornom procesu i koje su na liniji jačanja građanskog koncepta. Za sada nismo uspjeli približiti stavove sa HDZ. Uvjeren sam da je format SDA/HDZ odveć reduciran i da u razgovore o izmjenama Ustava i izbornog zakona treba uključiti sve parlamentarne stranke, domaće i strane eksperte, kao i predstavnike nevladinog sektora”, poručio je i za kraj još dodao:
“Ono što je za pozdraviti po pitanju ovog formata jeste da je on nakon 12 godina riješio pitanje izbora u Mostaru, i da je izvjesnoj mjeri relaksirao odnose unutar nestabilne koalicije u kojoj su glavne komponente SDA i HDZ”.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare