Pripadnici LGBTIQ+ zajednce svakodnevno se suočavaju sa brojnim problemima, od nasilja do uskraćivanja osnovnih ljudskih prava kao što je mogućnost sklapanja braka, životne zajednice i svega što takav vid partnerstva nosi sa sobom - poput nasljeđivanja, raspolaganja imovinom, socijalna i zdravstvena zaštita. Iako je sve to zagarantovano Ustavom kroz preuzimanje prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, zakoni u Bosni i Hercegovini ovakve zajednice uopšte ne tretiraju.
Bosna i Hercegovina sporo napreduje kada je u pitanju izjednačavanje prava LGBTIQ+ osoba. Evropska unija, jasno je, zahtijeva potpunu zaštitu od diskriminacije, međutim izgledno je da osim čestog nasilja sa kojim se suočavaju, pripadnicima ove zajednice uskraćena su i brojna druga prava.
“Stvari se u određenim stvarima, kada ih mjerite u dužim vremenskim intervalima popravljaju, ali ovo govorim sa velikom rezervom. U promjeni percepcije, jače je povjerenje u pravosudne institucije međutim ako ovim tempom budemo išli zaista punu slobodu i ravnopravnost koju zaslužuju neće dobiti za narednih 10 ili 15 godina”, kaže Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra.
Ističu predstavnici zajednice da napredak ne ide kako očekuju, a poseban problem stvara činjenica da u BiH zakonska regulativa nije univerzalna. Dok su u Brčko Disktriktu izmijeneni Zakoni o javnom okupljanju te prepoznat zločin iz mržnje prema LGBTIQ+ zajednici, Federacija stagnira. Primjera radi, još 2018. godine prethodni saziv Vlade Federacije odlučio je da će zakon o istospolnom partnerstvu biti donesen u ovom entitetu, ali napredak spor. Tek godinu i po kasnije formirana je interresorna radna grupa, a do danas usvojen smao jedan izvještaj.
“Istospolne zajednice su zapravo su zapravo životne zajednice osoba dva ista spola i postoje i egzistiraju. Međutim, oni su zakonski nevidljive nisu priznate s obzirom na heteronormativne norme porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine”, ističe Anisa Pračić Šehić, organizatorica BH Povorke ponosa.
S druge strane, u Republici Srpskoj smatraju u organizaciji BH povorke ponosa, ostvarivanje prava čak i nazaduje. Najavljeno brisanje rodnog identiteta iz zakonskih okvira, napadači koji su 2023. napali članove BH povorke ponosa još nisu identifikovani, a vlast Republike Srpske konstantno upućuje homofobične poruke. Od slanja na ostrvo do zabrane prilaska obrazovnim ustanovama, sve pod krinkom zaštite tradicije. Tradicija bi mogla koštati i ostvarivanje prava LGBTIQ+ zajednice u Federaciji. Nacrt Zakona nije u ovogodišnjem planu rada.
“Taj Zakon nije u Planu rada za ovu 2024. godinu tako da ga nismo obrađivali. Kada bude na redu, svakako će trebati provesti širu i sveobuhvatniju javnu raspravu”, kaže ministar pravde FBiH Vedran Škobić.
Javnom raspravom moglo bi se pokazati da bh. društvo nije spremno na ovakve iskorake i potpuna prihvatanja. Ipak, naglašava ministar i zahtijeve Evropske unije, tako da će svakako biti omogućen određeni konglomerat prava. Takvih primjera je mnogo i u zemljama Evropske unije, gdje istospolni brakovi ne mogu biti sklopljeni, ali ukoliko se par vjenča u nekoj državi gdje je to omogućeno ostvaruje sva predviđena prava.
“Ona prava koja zapravo proizilaze iz Zakona o istospolnoj zajednici su ne znam, od prava na zajedničku zdravstvenu zaštitu, poreskih olakšica, mnogo onoga što sama institucija Zakonom o uređenoj životnoj zajednici povlači od sebe”, pojašnjava Anisa Pračić Šehić, organizatorica BH Povorke ponosa.
Crna Gora i Hrvatska zakonski prepoznaju istospolne zajednice. Parovi iz Bosne i Hercegovine, iako su istraživanja pokazala da bi njih 80% stvorilo bračne zajednce, to ne mogu, pa mnogi i napuste državu. Sudeći prema planu rada Federalne vlade na bilo kakve promjene o ovom pitnaju još će čekati, dok u Republici Srpskoj stavovi vladajućih ne ulijavaju ni nadu u čekanje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!