"Niti jedna više", poručeno je na protestima građana povodom femicida u Bosni i Hercegovini prije samo mjesec dana. Juče u Sarajevu, još jedno ubistvo žene. Kome su upućeni zahtjevi protesta, da li je na zahtjeve odgovoreno, šta učiniti da "niti jedna više" ne bude samo puki slogan, za "Novi dan" govore: Selma Hadžihalilović iz Fondacije Cure, Adela Ramić, članica ženskog Foruma za razvoj i Slađana Milovanović, pravnica u Fondaciji "Lara".
Komentarišući posljednji slučaj femicida, Hadžihalilović je kazala da nakon svakog slučaja postavlja pitanje koja je slijedeća.
“Svima su nama mete iscrtane na čelu i naša djeca nisu sigurna. Moramo ovo vrlo ozbiljno shvatiti i poručiti onima koji imaju moć donošenja odluka da konačno nešto urade. Nakon stravičnog slučaja u Gradačcu digla se cijela BiH, ženske organizacije diljem BiH su ponovo poslale zahtjeve za izmjene krivičnih zakona u BiH. Naš najveći problem je taj letargičan odnos prema nasilju nad ženama”, kazala je.
Smatra da se ne može prevenirati nečija odluka da učini stravično djelo.
“Ali javnosti i institucijama koje sprovode zakone u ovoj državi bilo bi jasno da društvo ne prihvata nasilje i da ima nultu toleranciju. Nulta tolerancija znači postuipanje svih prema nasilju”, istakla je.
Navodi da u BiH živimo u društvu punom nasilja.
“Gdje se nasilje toleriše. Gdje se nasilnici glorificiraju. Gdje o nasilju govorimo kao o nekoj usputnoj pojavi. Gdje mjerimo količinu nasilja kao urnek po kojem ćemo nekome dizati slavu ili određivati kaznu. U školama ne govorimo o nasilju. Ua zajednici ne govorimo o nasilju. I onda čekamo i postavljamo pitanje, koja je slijedeća”, kazala je.
“Aktivista mora biti svako”
Adela Ramić kaže da se društvo oslanja na mali broj aktivista.
“Mi kao društvo imamo problem. Taj problem nije nastao jučer, nego je vjekovima prisutan. Mi smo društvo koje promovira nasilje. Često čujem kako se komentarišu neke moderne pjesme koje promoviraju nasilje, a zaboravljamo da naše tradicionalne pjesme također promoviraju nasilje. Mi smo jedno društvo koje je naviklo na nasilje i kojem je nasilje postala jedna norma ponašanja i kada se borite protiv toga više ste čudni, nego kada se ne borite”, kazala je.
Ističe da aktivista mora biti svako.
“Ne možemo jednoj vrlo maloj manjini entuzijasta koji rade na rješavanju raznih problema u društvu staviti teret odgovornosti za sadašnjost i budućnost svih nas. Ja sam sigurna da posljednji femicid neće biti zadnji, zeto što živimo u društvu koje nema prevenciju, ni provedbu zakona, niti sankciju”, kazala je.
Milovanović: Stereotipi i predrasude najveći problem bh. društva
Govoreći o pravnom okviru, Slađana Milovanović kaže da se se poslije svakog ovakvog ubistva postavlja pitanje da li je žena mogla biti živa da je živjela u drugoj državi.
“Postojeći zakonski okvir u BiH kada je riječ o zaštiti žena i djece od nasilja u porodici i žena od nasilja uopšte, mi možemo reći da je taj pravni okvir dobar. Mi imamo problem sa njegovim neprimjenjivanjem ili neadekvatnim primjenjivanjem. To znači da mi negdje imamo problem sa senzibilisanošću pojedinaca koji su zaposleni u institucijama, koji su prepoznati u zakonu kao subjekti zaštite”, kazala je.
Kao najveći problem bh. društva, Milovanović navodi stereotipe i predrasude.
“Tako da stereotipi i predrasude i nedovoljna senzibilisanost svih nas dovodi do toga da sve ovo navedno ima prednost nad primjenom važeće pravne norme. Svi zajedno moramo da budemo više uključeni i više pažnje do posvetimo tome kad žena prijavi nasilje. Mi svi govorimo o tome da je potrebno ohrabriti i osnažiti žene da prijavljuju nasilje. One to i čine, međutim tada naša pažnja mora biti povećana. Kada ona odlazi od nasilnika, on gubi kontrolu i moć i postaje još opasniji”, kazala je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!