U nedostatku drugih tema, bh. političari i dalje sami o sebi. I, naravno, o izborima. Ugrožavaju li briselski dokument i usvojene izmjene Izbornog zakona u državnom Domu naroda, na prijedlog HDZ-a. Takvo tumačenje imao je Bakir Izetbegović, lider SDA. I za druge stranke, usvojeni zakon je neprihvatljiv i diskriminirajući. No, glavno je pitanje kako će proći u Predstavničkom domu i kada bi se mogao početi primjenjivati.

Izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine pristupili su odmah. Kao što je i dogovoreno u Briselu, podsjetio je lider HDZ-a Dragan Čović iako na sastanku nije učestvovao ni priznao zaključke. Ipak oni su bili ti koji su, smatra Čović, poslali dobru poruku. Sad čeka da HDZ-ov prijedlog izmjena Izbronog zakona prođe i u Predstavničkom domu državnog Parlamenta. Što se, čini se, neće desiti.

“Smatram da je ovo nedopustivo i da Institucije BiH prije svega pravosudne institucije moraju reagirati kada su ove stvari u pitanju. Jasno je potpuno i Draganu Čoviću da ovakav usvojeni zakon nema prolaz u Zastupničkom domu i da to sigurno neće podržati niko ko trezveno razmišlja o inetersima građana BiH i BiH kao države”, kazao je Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Parlamentu BiH.

“Smatramo da na civilizacijskom nivou više pripadaju 16. nego 21. vijeku, dakle vrijednosti koje se prožimaju kroz taj zakon, etičke podjele, nove diskriminacije bez rješavanja onih starih su nešto što ne može imati podršku, a sveukupno smatram da taj Zakon nema nikakvu šansu da prođe”, naveo je Saša Magazinović, SDP-ov zastupnik u Paralmentu BiH.

A i ako prođe, neće ih biti moguće primijeniti na već zakazane izbore, kažu poznavaoci izbornog procesa. Paralela sa primjerom Mostara se ne može povući jer, kako kaže bivši član Centralne izborne komisije, Vehid Šehić, grad Mostar bio je izuzet iz odluke Centralne izborne komisije (CIK) pa dodan nakon što su izmjene Izbornog zakona donesene. A sporne su i same izmjene, koje, tvrdi Šehić, čine nepravdu i prema dijelu hrvatskog naroda.

“Imamo situaciju da npr. 43.000 Hrvata će davati samo jednog delegata dok će u nekim drugim kantonima za jednog delegata biti potrebno neke 22-23 hiljade. Kad je u pitanju izbor članova Predsjedništva, to je apsolutno neprihvatljivo, u prvom redu ne implementira se odluka u slučaju Zornić”, mišljenja je Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Lični interesi, provokacija, predizborna kampanja. Različita su mišljenja sagovornika o ciljevima poteza HDZ-a koji očito neće imati daljnju podršku. Konkretan rezultat ili epilog to, kažu, zasigurno nije bio.

“Čini mi se da je jedini razlog to da se u HDZ-ovoj argumentaciji još jednom potvrdi da postoji načelna podrška u Domu naroda i da onda konsekventno tome Predstavnički dom predstavlja problem što bi valjda služilo tome da se podeblja argumentacija koja bi išla prema onima koji simpatišu to da je BiH država tri naroda”, smatra politički analitičar Adnan Huskić.

S druge strane, iz SDA vide šire interese. Ništa nije slučajno, kažu, pa ni partnerstvo Čovića i Dodika, ni Čovićev odlazak u Izrael, zemlju koja je potpisala sporazum sa EU i Egiptom za ukapljeni plin. To, tvrde iz SDA, ima veze sa Dreteljom, državnom imovinom BiH gdje su naftni terminali, koja je unesena u stečajnu masu Hercegovačke banke. A HDZ i SNSD žele BiH kao energetsko čvorište za ukapljeni plin, ali kroz ovisnost od njihovih političkih opcija. No, šta god da je cilj, i bile one diskriminatorne ili ne, izmjene Izbornog zakona naći se pred državnim parlamentarcima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad