Kako je moguće? 70 posto cesta u dobrom stanju, a smrtnost dvostruko veća nego u Evropi

Kako povezati evropsku transportnu mrežu i gdje u toj priči zapinje na Zapadnom Balkanu? Planovi i studije postoje desetljećima, novac za projekte je obezbjeđivan, a bio bi, smatraju, lako dostupan i za nove. Ipak, struka upozorava da bez političke volje nema ni realizacije.

Ešref Gačanin, Udruženje konsultanata i inžinjera BiH:

''Naša infrastruktura je dio evropske transportne infrastrukture. Evropa je obezbijedila sredstva za naše projekte, kad smo počeli sa Koridorom Vc došle su banke i rekle evo za prvu fazu 456 miliona eura. Ne zna se tačno kako smo to potrošili, ali smo nešto napravili. I sada Evropa ima ta sredstva. Mi ih možemo dobiti i uzeti, samo politika mora da posluša struku i nauku i imat ćemo sve.''

Talis Linkaits, Transportna zajednica:

''Ovdje postoje veliki planovi i strategije, tako da moja poruka upućena naučnicima, ekspertima u oblaci cestovnih mreža kada se radi o impelmentaciji dolazi do određenih problema. Moram reći da se mora misliti o koridorima, o cestovnoj mreži kao jedinstvenom sistemu, a ne fragmentiranom. Trebaju svi na tome poraditi.''

Uz jasne poruke zvaničnicima na čemu moraju raditi izneseni su i poražavajući podaci. Broj smrtnih ishoda u saobraćajnim nesrećama na području Zapadnog Balkana dvostruko je veći od evropskog prosjeka, iako je 70 posto transportne mreže u dobrom ili veoma dobrom stanju.

Talis Linkaits, Transportna zajednica:

''Kada govorimo o kvalitetu cesta u regiji Zapadnog Balkana 70% transportne mreže je u dobrom ili veoma dobrom stanju. Kada govorimo o otpornosti na klimatske promjene koje se dešavaju, kada govorimo o ekološkim aspektima više od 50% te mreže je vrlo ranjivo i osjetljivo na poplave, klizišta i drugo. Sve institucije koje se bave cestama bitno je da rade na održavanju i prilikom gradnje novih cesta moraju uzeti sve ovo u obzir.''

Upravo su klimatske promjene i otpornost infrastrukture bile među ključnim temama Kongresa o tranposrnoj infrastrukturi. Kako graditi puteve koji mogu odgovoriti na poplave, klizišta i druge nepogode, ali istovremeno koristiti nove tehnologije i vještačku inteligenciju u saobraćaju?

Izazov nije samo izvan gradova. Gužve i promjene u načinu kretanja stanovništva problemi su i velikih evropskih centara. Zato se, uz tehnološka rješenja, sve više govori i o prostoru za pješake i bicikliste, ali i drugim oblicima urbane mobilnosti.

Christophe Nicodeme, Evropska federacija za puteve:

''Treba se zauzeti jedan integrisan pristup . Problem gužvi nije samo u gradskim jezgrama i urbanim sredinama, već je problem i u tome kako ući u grad, kako izaći iz njega. Zato fokus treba da bude na urbanu mobilnost. Da sagledavamo nove obrasce korištenja različitih prevoznih sredstava. Trebamo da uzmemo u obzir i nove pješačke staze i biciklističke staze i to trba da bude dio jedne integralne šire vizije. ''

Bosna i Hercegovina ima i dodatni problem- i dalje nepovezanu mrežu autocesta. Dok izgradnju prate kašnjenja, standardi saobraćaja se mijenjaju, a sa njima i zahtjevi koji se postavljaju pred transportnu infrastrukturu. Ako je cilj evropska integracija, poruka struke je da evropski standardi moraju biti primijenjeni i u BiH. Prioritet su izgradnja autocesta i sigurnost saobraćaja, ali sve više i primjena digitalizacije i vještačke inteligencije, te razvoj urbane mobilnosti. Posao je dug i zahtjevan. Struka tvrdi da rješenja postoje, kao i mogućnost finansiranja. Ono što, kažu, nedostaje jeste politička volja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad