Srđan Kerim, bivši predsjedavajući Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) za N1 je govorio povodom 33 godine od prijema Bosne i Hercegovine u ovu svjetsku organizaciju. Govorio je o značaju priznanja BiH u UN-u, ali je otkrio i kako je tekao taj proces priznavanja naše države.
Zastava BiH zavijorila se 22. maja 1992. godine na jarbolu na East Riveru u New Yorku ispred UN-a. Kerim je na početku razgovora uporedio značaj članstva BiH u UN-u 90-ih godina sa sadašnjim periodom.
"Bio je to izuzetno težak period, no ono teže je tek uslijedilo – agresija i rat. Rat na području bivše Jugoslavije stvorio je ne samo veliku nestabilnost u regiji, već je ugrozio sigurnost miliona ljudi. Tada se moralo djelovati konkretnim potezima kako bi se suzbile ratnohuškačke sile i agresori koji su htjeli mijenjati političku kartu ovog dijela Evrope", naglasio je Kerim i dodao:
"Prema tome, međunarodno priznavanje bivših Jugoslavijskih republikama o granicama koje su već postojale među njima. Ustavom iz 1974. godine bilo je utvrđeno da je svaka republika država. Shodno tome, i granice između njih imale su karakter državnih granica. Priznavanje tih granica od strane Badinterove komisije bila je preporuka za članstvo u UN-u. BiH je povukla odličan potez što je to tražila odmah zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom jer je to bio ključ za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta", pojasnio je Kerim.
Iako se činilo da će priznanje BiH u UN-u spriječiti rat, on se ipak desio.
"Mnogi ne znaju, ali jedan premijer iz velike evropske zemlje tražio je razgovor sa mnom dok sam bio u saveznoj vladi Ante Markovića. Pitao me treba li priznati BiH jer mu je neko rekao: ako priznaju – bit će rat, ako ne priznaju – neće. Rekao sam mu da taj ko mu je to rekao – griješi. Rata će sigurno biti jer neko želi mijenjati granice i širiti se na račun drugih. I tom prilikom mi je postavio pitanje da li treba da priznaju Bosne i Hercegovinu ili ne. Ja sam mu rekao - priznajte BiH jer joj time dajete međunarodni legitimitet, pravo da se brani i mogućnost da UN interveniše. Zato je bilo važno članstvo u UN-u", dodao je.
I sada, nakon 33 godine, nastavlja dalje Kerim, BiH je pokazala da nije samo "konzument" već i aktivni učesnik UN-a.
"Izbor u Vijeće sigurnosti 2010–2012. bio je veliki uspjeh ne samo za BiH, već i za cijelu regiju. Tim izborom je pokazala da je postala jedan od kreatora politike u UN-u. Prije toga su u tom tijelu bile Hrvatska i Slovenija. Sve to govori da aktivnom diplomatijom možemo izgraditi snažnu poziciju u UN-u i Evropi. Mi možemo stvarati kamen po kamen jednu građevinu koja će biti čvrst bedem onim silama koje hoće po svaku cijenu ovu regiju držati u nestabilnom jednom položaju i stvarati krize koje mogu onda naravno završiti onako tragično kako je to bilo početkom 90-ih, a mi svi radimo na tome da se to opet ne dogodi", naglasio je Kerim.
Interesovalo nas je da li može vladati optimizam u BiH kada je riječ o njenom članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji pogotovo ukoliko se u obzir uzmu odnosi u regiji?
"Što se tiče NATO-a, on je ispred Evropske unije. Sve zemlje u regiji su članice, osim BiH i Srbije. Kosovo ima specifičan status zbog pitanja međunarodnog priznanja i članstva u UN-u koje je još nemoguće iz pozatih razloga. NATO je garant stabilnosti. Ključno pitanje je kako će se EU u cijeloj ovoj situaciji postaviti. Ako se ne organizuje kao prava ekonomska unija i ako ne razvije zajedničku odbrambenu politiku, bit će teško i za EU i za nas. Ulazak Zapadnog Balkana zavisi i od organizacije EU u novim geopolitičkim okolnostima – gdje Kina i Rusija igraju značajnu ulogu", stava je Kerim na šta je konstatovao da ulazak u NATO i EU nije do nas:
"Apsolutno nije. Vrijeme je da političari, mediji i svi u regiji preusmjere reflektore prema EU. Imamo problema, ali nije sve crno. EU mora postati ažurnija i efikasnija. Ulazak Zapadnog Balkana je prirodan proces. Ovo je najosjetljiviji dio Evrope. Svi veliki ratovi u Evropi vodili su se ovdje".
Na kraju je imao direktnu poruku evropskim predstavnicima kada je riječ o članstvu Zapadnog Balkana u EU.
"Nema logike da cijeli istok i zapad Evrope bude integrisan u EU, a ovaj prostor da ostane van toga. Predsjednik Vijeća EU Antonio Costa je rekao da je integracija Zapadnog Balkana najbolja geopolitička investicija. Ja se s njim slažem – neka to onda i realizuju", zaključio je, između ostalog, Kerim.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare