Gradska uprava Banjaluka u punoj mjeri uključena je u investitoorski urbanizam – koncept koji omogućava sprovođenje svih materijalnih interesa investitora, na štetu javnog interesa i stvarnih potreba građana.

Ovo dijelom stoji i u otvorenom pismu koje potpisuje devet profesora Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci u kojem iznose kritike na račun predloženih izmjena dijela regulacionog plana centralne gradske zone Banjaluke. Slične, pa čak i teže kvalifikacije na račun gradske administracije uputio je Centar za zaštitu životne sredine.

Okosnica oba reagovanja su takozvana “rupa”, prostor u centralnom gradskom jezgru koji je prvo trebao da bude tržni centar, pa trg, pa park, a na kojem sada niče stambeno naselje, kao i gradnja objekta pored Hrama Hrista Spasitelja, jednog od simbola Banjaluke.

Profesori AGF-a ideju o izmjeni dijela regulacionog plana smatraju potpuno nelegitimnom, iako lagalnom, ali “zasnovanom i isključivo u namjeri gradske administracije da izađe u susret maksimalističkim zahtjevima špekulatnske izgradnje, a na očiglednu štetu javnog interesa”.

N1

N1

N1

N1

“Nedavno, 2018. godine, usvojen je predmetni regulacioni plan. Već taj plan je uklonio bilo kakva sporna ograničenja, kojima bi se privatnim investitorima ograničila prava da na svojim parecelama gradnjom ostvare profit. Već taj plan je, ogriješivši se o mnoga pravila struke, široko otvorio vrata za izgradnju stambeno-poslovnih objekata u prostoru koji to ne može da podnese. Ipak, uvijek se, kako vidimo, može tražiti više, a gradska administracija će uvijek bespogovorno poslušati”, stoji u pismu napominjući da bi se jedina osnova za izmjenu dijela regulacionog plana mogla tražiti u konkursu održanom 2019. godine, čiji su rezultati nedvosmisleno ukazivali na smanjenje igrađenosti na tom području ili bar poštovanje trenutno važećih parametara.

“Umjesto poštovanja konkursa, procedura, kontinuiteta i dobrog ukusa, dobili smo komični i uvredljivi igrokaz navodnog biranja „idejnog rješenja“, kojim se prikrivalo skoro dvostruko povećanje spratnosti iznad tzv. „rupe“. Novi Nacrt plana ne samo da odobrava deset, jedanaest (u praksi i više) spratova na datoj lokaciji, nego dodaje svim ostalim građevinskim markicama u bloku po jednu ili dvije dodatne etaže”, navedeno je u pismu u kojem stoji i da se prije donošenja Urbanističkog plana, koji se uskoro očekuje, bilo kakve parcijalne izmjene u zonama od najveće važnosti za Banjaluku, mogu samo da svjedoče o punoj uključenosti gradske administracije u investitorski urbanizam.

Najneprijatnijim u nacrtu, profesori smatraju teško oštećenje ambijentalne cjeline Banskog dvora, Gradske uprave i Hrama Hrista Spasitelja. Već važeći plan iz 2018. godine, kako navode, predviđa mogućnost izgradnje malog objekta u porti Hrama. Nacrt izmjene Plana, uprkos mnogim primjedbama, sada dopušta još veći objekat, s podrumom, prizemljem i potkrovljem, naveli su.

“Banski dvor zaštićen je kao nacionalni spomenik od 2014. godine, međutim, značaj i prostorno dejstvo ovog objekta i cjelokupnog ansambla, kojeg čini sa Gradskom upravom, Hramom i Palatom predsjednika) daleko prevazilazi okvire roste zaštite graditeljskog nasljeđa. Radi se o slici – dvije naspramne „iste“ bijele zgrade, koje uokviruju kupolu i zvonik – koja je jedna od ključnih za identitet Banje Luke i koja je jedina, možda, u stanju da ovom gradu podari auru prestonog. Izgradnja bilo čega dodatnog u tom prostoru oštro narušava takvu sliku i ambijentalno ugožava sve uključene objekte. Čak nije jasno da li je ugroženiji Banski dvor, kojem su blokirani prednja fasada i glavni ulaz, ili Hram koji se, takvom gradnjom, pretvara od centralne gradske ckrve na glavnom trgu – u provincijalnu i izolovanu crkvu, sa parohijskim domom i ogradom”, navedeno je u pismu u kojem se apeluje na Eparhiju Banjalučku da preispita planove za gradnju objekta u porti Hrama.

Profesori AGF-a se nisu osvrtali na idejno rješenje centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske, navodeći kkako će nastojati da se uključe u javnu debatu o tom projektu nakon prezentovanja svih konkursnih rješenja.

Niz kritika na račun gradske administracije iznio je i Centar za zaštitu životne sredine koji je takođe uputio otvoreno pismo. Takođe kritikuju planove na lokaciji “rupe”, nazivajući scijeli proces netransparentnim u kojem niče zgrada spratnosti duplo veće od propisane, u kojoj je već moguće kupiti stanove u izgradnji.

U Centru za zaštitu životne sredine osvrnuli su se na izgled Centralnog spomen obilježja palim borcima.

“Izgradnja spomenika palim borcima planirana ovim Nacrtom na lokaciji parkinga kod “Kraša”, prije uspostavljanja javne garaže planirane kroz Nacrt urbanističkog plana na istoj lokaciji je, kolokvijalno rečeno – bacanje para. Takođe, važno je napomenuti da je izgradnja novih spomenika generalno, dok su neki od postojećih sa već velikim kulturno-istorijskim značajem u jako lošem stanju, od sekundarnog značaja. Od sekundarnog značaja je zapravo i baviti se planiranjem novih spomenika u situacijama kao što je ova, u kojoj imamo na djelu investitorski urbanizam u samom centru grada koji dodatni spomenik u ovakvim svojim gabaritima ne samo da neće zakamuflirati, već će čitavu cjelinu još više napasti izgrađenim sadržajem”, objašnjeno je u pismu.

Smatraju da je spomeniku ovakvih gabarita, prije mjesto na nekoj lokaciji koja nije okružena drugim izgrađenim objektima.

“Treba biti na čistini iz koje bi se uzdizao, ako je već zamisao bila referenca soc-futurističkog spomeničkog nasljeđa NOB, koje jeste itekako bogato i bitno”, precizirano je u pismu.

Naglasili su da Nacrt izmjene dijela regulacionog plana dijela centralnog područja Grada Banjaluka je još jedan u nizu onih koji rasparčavaju, narušavaju i dezintengrišu izgled i funkcionalnost Banjaluke.

“Smatramo da je nužno ovaj Nacrt revidirati još jednom, a kako bi se pronašla što bolja rješenja za unapređenje kvaliteta životna građana. Takođe, smatramo da je nužno produžiti rok javnog uvida, te organizovati javnu prezentaciju a kako bi se prikupili što kvalitetniji komentari i sugestije svih zainteresovanih osoba nakon boljeg upoznavanja sa Nacrtom”, poručili su u pismu u kojem se osvrću i na planove u porti Hrama Hrista Spasitelja.

“Banski dvor kao zaštićen objekat na nivou BiH, izgradnjom bilo kakvog objekta u neposrednoj blizini, biva narušen u svojoj vizuri”, navedeno je u dijelu pisma koji se tiče planova Srpske pravoslavne crkve o gradnji pomoćnog objekta u porti Hrama.

“Opravdanost izgradnje pomoćnog objekta, ukoliko je uopšte dokaziva, mogla bi biti predmet ovog Nacrta isključivo na alternativnoj lokaciji. Naposljetku, pored toga što ovaj planirani pomoćni objekat crkve narušava vizuru Banskog dvora, narušava i vizuru same crkve, zaklanjajući njenu prominenciju iz partera trga”, objasnili su u Centru za zaštitu životne sredine.