Konaković otkrio kako će se voditi projekt Južne interkonekcije: Riješili smo najveći problem, ovo sada sve postaje realno

Konaković je poručio da je ovo bio jedan od najkraćih, ali i najboljih sastanaka koji je održan po pitanju bilo koje teme, ali je, kako je dodao, današnja bila veoma važna.

"Ovo je bio najkraći, najbolji i najoperativniji sastanak koji smo imali po pitanju bilo koje teme, a riječ je o izuzetno važnom pitanju iz nekoliko razloga. Prije svega, zbog odluke Evropske unije da od 2028. godine zabrani uvoz ruskog gasa, što je praktično pred vratima i predstavlja ozbiljnu opasnost za Bosnu i Hercegovinu. Drugi razlog je značaj Južne plinske interkonekcije, ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, što je više puta naglašeno. Treći razlog je dolazak američkog investitora i američkog kapitala, što dodatno doprinosi stabilizaciji odnosa u BiH", naveo je Konaković.

Ustvrdio je da je sastanak bio veoma kvalitetan te da je na njemu definisan mali akcioni plan i hodogram

"Te pravci djelovanja Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH u narednim danima. Parlamentima je ostavljen zadatak da usvoje potrebne prostorno-planske i druge akte. Danas smo se dogovorili o kratkim rokovima, što je dobra vijest. Smatram da ova priča postaje potpuno realna, što je zaista lijepa vijest za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je primjer kako, kada postoji politička volja, stvari u BiH mogu biti završene u roku od dan ili dva, čak i za 48 sati. Teme su poznate, stavovi definisani, a najveći problem – način upravljanja kompanijom koja će voditi projekat – riješen je. Ide se u dodjelu koncesije. Ona, naravno, neće biti unaprijed namijenjena nikome, svi će imati mogućnost da učestvuju u procesu. Ipak, američke kompanije imat će određenu prednost, jer se radi o američkom LNG-u i postoji interes američkih kompanija. Neke su, koliko mi je poznato, već iskazale interes prema Vladi Federacije BiH", pojasnio je Konaković.

Dodao je da su rokovi kratki, ali realni.

"Predviđeno je formiranje komisije koja će odlučivati o koncesiji, a Vlada to može učiniti vrlo brzo. Zakon o koncesijama jeste star i pomalo prevaziđen, ali i dalje pruža zakonski okvir da se ove procedure pokrenu bez zastoja. Vjerujem da bi u roku od nekoliko mjeseci i to pitanje moglo biti riješeno. Bilo bi divno kada bi se pojavio domaći investitor koji bi mogao garantovati isporuku američkog gasa i uložiti milijardu, ali mislim da je to u ovom trenutku nerealno. To nije porazno – to je jednostavno realnost današnjeg vremena. Moram reći da mi se sviđa odlučnost i brzina administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i način na koji se odnose prema ovom pitanju, što je za Bosnu i Hercegovinu dobra poruka", naglasio je.

Mišljenja je da je važno stalno naglašavati značaj stabilnosti BiH u okviru američke strategije i njihovog političkog opredjeljenja.

"Mislim da smo svi shvatili koliko je to u ovom trenutku važno i, iskreno, bio bih vrlo zadovoljan da projekat realizira američka kompanija, iako zakon omogućava svima da se prijave. Poruke sa sastanka su jasne: svi su spremni, ide se dalje i radi se akcioni plan. Što se tiče apelacije predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, čekamo odluku Ustavnog suda i kakva god ona bude – poštovat ćemo je. Ne bih prejudicirao, ali smatram da je riječ o vraćanju na temu koja je već bila zaključena. O detaljima toga neka govori HDZ, ja s pažnjom pratim i čekam odluku Ustavnog suda", kazao je.

Podsjetimo, u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu danas je održan sastanak s političkim predstavnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine, na kojem je u fokusu bila realizacija projekta Južne plinske interkonekcije.

Sastanku su prisustvovali premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, federalni ministar energije Vedran Lakić, lideri političkih stranaka Dragan Čović, Ilija Cvitanović i Sabina Ćudić, kao i državni ministri Elmedin Konaković i Edin Forto.

Razgovor je inicirao otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel, s ciljem da se razmijene stavovi o projektu Južne interkonekcije, za koji je ranije postignut načelni dogovor da bi njegovu realizaciju trebala voditi američka kompanija.

Iako gotovo svi relevantni politički akteri javno iskazuju podršku ovom projektu, u praksi su prisutna različita tumačenja i politički interesi. Dodatnu neizvjesnost unijela je apelacija predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, koja je Ustavnom sudu FBiH uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji. Time se otvorilo pitanje da li bi taj postupak mogao usporiti realizaciju projekta, iako se iz pojedinih krugova poručuje da bi izgradnja plinovoda trebala započeti već 2026. godine.

U posljednje vrijeme iz HDZ-a stižu signali rezervi i dodatnih uslovljavanja u vezi s gasovodom. Bradarina apelacija odnosi se na zakon koji je usvojen u januaru ove godine, a koji je trebao predstavljati pravni okvir za realizaciju projekta.

Istovremeno, u hrvatskim medijima pojavile su se spekulacije da bi HDZ mogao pokušati povezati pitanje Južne interkonekcije s političkim zahtjevima vezanim za izbor člana Predsjedništva BiH, uz poruke da se, prema njihovom stavu, ne mogu istovremeno ostvariti oba cilja.

Međutim, sagovornici ukazuju da prostor za takvu političku trgovinu praktično ne postoji, s obzirom na to da je Južna plinska interkonekcija prije svega strateški interes Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, a ne pojedinog naroda. Dodatno, trenutni odnosi unutar bošnjačkog političkog spektra ne daju HDZ-u mehanizam utjecaja na Demokratsku frontu i kandidaturu Slavena Kovačevića za Predsjedništvo BiH, što ta stranka smatra problematičnim.

Važno je naglasiti da je prije otprilike mjesec dana postignut dogovor prema kojem bi američki investitor preuzeo finansiranje i upravljanje projektom Južne interkonekcije od početka do kraja, kroz model koncesije ili partnerske saradnje s Vladom Federacije BiH. Zbog toga se očekuju i izmjene postojećeg zakonskog okvira, budući da važeći zakon trenutno ne predviđa takav aranžman.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad