Magazinović o Bunozinim navodima o Rezoluciji VE: Sve što je izgovorio meni izgleda kao da zapravo slavi politički poraz HDZ-a

Rezolucija o Bosni i Hercegovini koja sadrži deset tačaka usvojena je u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. Komentarišući ključne poruke ovog dokumenta, Saša Magazinović je istakao:

"Izdvojio bih tri poruke koje su za mene ključne. Prva – da je Milorad Dodik svršena, gotova politička priča. Druga – da je mandat visokog predstavnika legitiman i neupitan. I treća – da državnom imovinom može upravljati isključivo država, odnosno Parlament Bosne i Hercegovine. Naravno, ima tu još niz drugih poruka, ali ako mene pitate, ove tri su najvažnije."

Odgovor ministru Bunozi: "Slavljenje političkog poraza HDZ-a"

Magazinović se detaljno osvrnuo na interpretacije ministra pravde BiH Davora Bunoze u vezi sa petom tačkom rezolucije. Naime, Bunoza je objavio da u petoj tački rezolucije koju je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope piše da je "potrebna izborna reforma kojom bi se osiguralo političko predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i Ostalih", kao i da se zahtjeva rješenje za "hrvatskog člana Predsjedništva BiH".

"U Rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (tačka 5) naglašava se potreba za izbornom reformom kojom bi se jamčilo političko predstavljanje sve tri konstitutivna naroda i ostalih, u skladu s odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava", napisao je Bunoza na X-u.

Magazinović smatra da je Bunoza napravio nekoliko velikih grešaka u toj interpretaciji.

"Formulaciju 'hrvatski član Predsjedništva' nećete naći nigdje. Mislim da je ministar Bunoza ušao na teren koji mu nije poznat i da je napravio nekoliko ozbiljnih grešaka. Pokušat ću to objasniti. HDZ je, preko zastupnice Zdravke Bušić, tražio nekoliko stvari. Tražili su formulaciju 'legitimno predstavljanje', ali nisu je dobili – u dokumentu stoji 'političko predstavljanje'. Tražili su insistiranje isključivo na tri konstitutivna naroda – ni to nisu dobili, već je navedeno 'konstitutivni narodi i ostali'. Tražili su pozivanje na presude domaćih sudova, ali su dobili formulaciju koja podrazumijeva presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i domaćih sudova."

Zatim je nastavio nabrajati odbijene zahtjeve: "Također je traženo da se insistira na jednakopravnosti tri konstitutivna naroda kao temeljnom elementu ustavnosti, zanemarujući ostale – i to je odbijeno. Odbijeno je i insistiranje na kolektivnim pravima konstitutivnih naroda. Pokušalo se dobiti i formulaciju da se na izborima 2026. godine mora garantovati jednaka i efikasna mogućnost svim konstitutivnim narodima da biraju svoje "legitimne političke predstavnike" – i to je izbrisano. Zato zaista ne znam šta je bilo polazište ministra Bunoze za ovakve izjave, ali sve što je danas izgovorio meni izgleda kao da zapravo slavi politički poraz HDZ-a."

Magazinović je dodao da obrazloženje izvještaja nije isto što i sama Rezolucija:

"Svako može pokušati da razumije šta god želi, ali i ministar Bunoza, kao i svi ostali, treba da shvate da svaki od ovih dokumenata ima dva dijela. Jedan je rezolucija koja se usvaja, a drugi je obrazloženje koje predstavlja stav ljudi koji su na dokumentu radili. Ono što je Parlamentarna skupština usvojila jesu onih deset tačaka rezolucije. Naravno da je u obrazloženju navedeno šta je sve pokušavano da se ubaci u dokument, a šta nije prošlo. Prema mom mišljenju, politički pametnije bi bilo da se ministar Bunoza uopšte nije upuštao u ovu temu. Imam utisak da on sve to zapravo i ne zna, da je pokušao izvući maksimum iz situacije, ali je na kraju ispalo kao slavljenje političkog poraza HDZ-a."

O Izbornom zakonu i presudama suda

Na pitanje o realnosti izmjena Izbornog zakona po mjeri HDZ-a do oktobra, Magazinović je jasan:

"Mislim da to nije realno. U izbornoj godini izborni zakon se ne mijenja. I ranije smo imali takve situacije – kada se uđe u izbornu godinu, tenzije dodatno rastu. Ovo što danas gledamo, da se ministar uključuje u nešto u čemu nije učestvovao i o čemu nema potpune informacije, dodatno pokazuje da to nije atmosfera u kojoj se može mijenjati izborni zakon. Da li će biti pokušaja? Moguće. Ali ne mislim da je to realno. Uvijek je period nakon izbora najbolji za takve razgovore – kada biračko tijelo ne reaguje emocionalno i kada se može racionalno razmišljati o rješenjima. Ako govorimo o modelima, i u ovom izvještaju se spominje aprilski paket ustavnih promjena iz 2006. godine, koji nije prošao za samo dva glasa i što je označeno kao velika šteta. Smatram da se treba vratiti tom modelu, odnosno izboru članova Predsjedništva iz Parlamenta."

Govoreći o šansama za implementaciju presuda prije izbora, rekao je da su one vrlo male.

"Promjena Ustava i Izbornog zakona u izbornoj godini nije realna. Mogao bih dati neki društveno prihvatljiv odgovor, ali pošteno je reći da se to neće desiti, pogotovo ako se nije uspjelo svih ovih godina", naveo je Magazinović.

Pojasnio je i novi pristup Vijeća Evrope.

"Vijeće Evrope je u međuvremenu promijenilo pristup prema Bosni i Hercegovini. On je sada više partnerski nego tutorski ili mentorski, kako god želite to nazvati. Međutim, ono što se stalno ponavlja i ostaje tema jeste implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava – od Sejdić-Finci pa nadalje. U ovoj rezoluciji se ponovo insistira na tome. Što se tiče presude Kovačević, ona nije predmet rezolucije. Spomenuta je samo u jednoj formulaciji u kojoj se konstatuje da je Parlamentarna skupština primila k znanju odluku suda u tom predmetu", pojasnio je naš sagovornik.

Potvrdio je da je proces izbora sudije za Evropski sud napredovao.

"Od trenutka pisanja ove rezolucije prošle godine do danas, Bosna i Hercegovina je ispunila tu obavezu. Predsjedništvo BiH je utvrdilo listu kandidata za novog sudiju Evropskog suda za ljudska prava i ta lista je proslijeđena", dodao je Magazinović.

Politički "šamar" za Republiku Srpsku i uloga izvjestioca Nemeta

Magazinović je komentarisao dio rezolucije u kojem se konstatuje da su vlasti Republike Srpske poništile sporne entitetske zakone. Jedan od izvjestilaca je Zolt Nemet, koji dolazi iz stranke mađarskog premijera Viktora Orbana i važi za jednog od njegovih bliskih saradnika. Pitali smo Magazinovića da li je očekivao ovakav ton izvještaja ili da je trebao biti možda blaži prema SNSD-u i vlastima u RS?

"Poruka je vrlo gruba. Skupština sa zadovoljstvom konstatuje da je čitava politika Milorada Dodika, oličena kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske, doživjela politički bankrot. Poništili su sve ono čime su godinama mahali i uvjeravali građane da će ostati na snazi. Usvojili su brojne zakone i odluke, a zatim su ih sami povukli. Za one koji znaju da čitaju, ovo je politički šamar Vijeća Evrope Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja je, nažalost, već dugo izvršilac političkih želja Milorada Dodika. Ta politika je tim odlukama doživjela svoj potpuni bankrot", smatra Magazinović.

O samom izvjestiocu Zoltu Nemetu, bliskom saradniku Viktora Orbana, Magazinović kaže:

"Znam da su mnogi očekivali drugačiji ton, upravo zbog činjenice da izvjestilac dolazi iz Orbanove stranke i da mu je blizak saradnik. Međutim, istovremeno se radi o čovjeku koji ima lični dignitet i koji je na zalazu svoje političke kariere. Vjerovatno sebi nije dozvolio da na bilo koji način uljepšava stanje u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj, ili da brani nešto što je svima očigledno. Stvari su opisane onakve kakve jesu – od povlačenja zakona u Narodnoj skupštini, preko prihvatanja sudske odluke kojom je Miloradu Dodiku izrečena kazna zatvora i zabrana obavljanja javnih funkcija, do činjenice da je visoki predstavnik legitiman i da državna imovina pripada državi. Uradio je posao činjenično, a ne politički, i znam da je to razočarenje za mnoge u BiH koji nisu očekivali ovakav izvještaj."

Teme za naredni izvještaj: Uplitanje susjeda, BHRT i nasilje nad ženama

Magazinović je na kraju naveo teme koje je delegacija BiH otvorila tokom zasjedanja.

"Ovaj izvještaj je specifičan. Raniji izvještaji su bili znatno širi po obuhvatu tema, dok su se ovdje izvjestioci fokusirali na ključna pitanja. Međutim, mi iz delegacije smo iskoristili plenarno zasjedanje da otvorimo dodatne teme i siguran sam da će one biti predmet narednog izvještaja. Prije svega, govorili smo o miješanju susjednih država u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine. Istakao sam stav da je krajnje vrijeme da Srbija i Hrvatska prestanu narušavati suverenitet BiH stalnim uplitanjem u njena unutrašnja pitanja", naveo je Magazinović.

Govorio je i o opstanku javnog servisa.

"Govorio sam i o izuzetno lošoj situaciji u Javnom servisu BHRT, te o potrebi da se Vijeće Evrope uključi, jer se ovdje ne radi samo o nedostatku novca, već o namjernom urušavanju javnog servisa od strane onih koji podižu nacionalne i etničke tenzije kako bi pokazali da je država nemoguća", kazao je navodeći da je apostrofirao i vezu kriminala i politike:

"Također sam govorio o potrebi da se nastavi snažnije praćenje borbe protiv kriminala i korupcije, jer sam uvjeren da iza svake političke krize u BiH, koja se proizvodi a ne dešava spontano, stoji krupan kriminal s političkom pozadinom."

Na samom kraju, istakao je problem nasilja nad ženama.

"Na kraju, otvorio sam i temu rastućeg nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini, što je ozbiljan problem kojim se Vijeće Evrope bavi već dugi niz godina. Podsjetio sam da je Istanbulska konvencija nastala upravo u Vijeću Evrope i da je obavezujuća za BiH, te zatražio aktivnije uključivanje institucija Vijeća Evrope kako bi se pomoglo domaćim vlastima u rješavanju ovog problema", zaključio je, između ostalog, Magazinović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad