Odbijanje Ukrajine i zapadnih sila da priznaju kontrolu Moskve nad Krimom predstavlja "sustavnu prijetnju" za Rusiju a svaki vanjski napad na regiju izazvat će odgovor "sudnjeg dana", rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev

Rusija je anektirala crnomorski poluotok Krim od Ukrajine 2014. a Moskva je tada poduprla i proruske naoružane separatiste u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini. U slučaju napada na Krim “sudnji dan će doći vrlo brzo i žestoko. Bit će se vrlo teško skloniti”, rekao je Medvedev, prenijela je ruska novinska agencija TASS:

Medvedev nije preciznije pojasnio svoju tvrdnju ali je i ranije upozoravao Sjedinjene Države na opasnosti pokušaja da se kazni nuklearna sila poput Rusije zbog njezinog napada na Ukrajinu, rekavši da bi to moglo ugroziti cijelo čovječanstvo.

Njegovi su komentari objavljeni dan nakon što je ukrajinski dužnosnik sugerirao da bi Krim, koji većina svijeta još uvijek priznaje kao dio Ukrajine, mogao biti meta za rakete američke proizvodnje HIMARS, koje je Kijev nedavno dobio za borbu protiv ruskih snaga.

“Izravna i eksplicitna prijetnja”

Ranije  je novinska agencija Interfax citirala Medvedeva koji je rekao veteranima Drugog svjetskog rata da “ako bilo koja država, Ukrajina ili zemlje NATO-a, vjeruje da Krim nije ruski, onda je to za nas sustavna prijetnja”.

“Ovo je izravna i eksplicitna prijetnja, posebno s obzirom na ono što se dogodilo Krimu. Krim se vratio u Rusiju”, rekao je Medvedev, koji je sada zamjenik predsjedatelja ruskog Vijeća sigurnosti.

Vadim Skibitski, dužnosnik ukrajinske vojne obavještajne službe, upitan je u subotu u televizijskom intervjuu može li se HIMARS koristiti protiv ciljeva na Krimu.

Skibitski je podsjetio da je Rusija izvela udare na ukrajinski teritorij s Krima i Crnog mora te da su to stoga legitimne mete.

Krim je od posebne strateške važnosti za Rusiju jer je na njemu stožerna baza njene crnomorske flote u Sevastopolju.