Meka pod zaštitom sistema Patriot: Kako sukob na Bliskom istoku utiče na ovogodišnji hadž

Ovogodišnje hodočašće održava se od 24./25. do 29. maja. Inicijalno se u Saudijskoj Arabiji i ove godine očekuje oko 1,5 miliona hodočasnika – unatoč ratu s Iranom. U protekle tri godine broj učesnika kretao se između 1,7 i 1,8 miliona.

Prema istoričarima, hadž je tokom više od 14 vijekova otkazan ili ograničen tek oko 40 puta, posljednji put tokom pandemije COVID-19 2020. godine.

Činjenica da se više od milion hodočasnika u nekoliko dana okuplja na jednom mjestu tradicionalno predstavlja ogroman logistički izazov. Saudijska Arabija pritom organizuje bezbjednosne mjere, smještaj, snabdijevanje i medicinsku njegu u ekstremnim klimatskim uslovima. Tokom hodočašća redovno dolazi do incidenata uzrokovanih velikom vrućinom. Posljednjih godina brojni su ljudi umrli zbog ekstremnih temperatura.

Situaciju ove godine dodatno otežava vojni sukob s Iranom. Rat je započeo krajem februara, kada su Sjedinjene Države i Izrael napali ciljeve u Iranu. Iran je uzvratio napadima na Izrael i zaljevske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, koju je više puta gađao.

Iako je trenutno na snazi primirje, ostaje nejasno koliko je ono doista stabilno i hoće li se održati. Prošlog su vikenda, na primjer, saudijske vlasti presrele tri bespilotne letjelice koje su, prema navodima kraljevstva, vjerovatno lansirale proiranske milicije iz Iraka.

Upozorenja na putovanja

Ove je godine američka vlada prvi put pozvala muslimanske državljane SAD-a da razmotre učešće u hodočašću, odnosno da razmisle i o otkazivanju odlaska na hadž. Kao razlog Washington je naveo da je početkom marta osoblju američke vlade koje nije nužno na licu mjesta pozvano da napusti Saudijsku Arabiju.

Njemačka, Velika Britanija i druge evropske države takođe su izdale upozorenja za putovanja u Saudijsku Arabiju. Svojim građanima savjetuju da pažljivo prate bezbjednosnu situaciju i pažljivo razmotre putovanja u tu regiju. Nekoliko putničkih agencija sa sjedištem u Njemačkoj, specijalizovanih za hadž, nije odgovorilo na upite DW-a o ovogodišnjim aranžmanima za hodočašće.

Centralno vijeće muslimana u Njemačkoj na naš upit je poručilo da na odluke hodočasnika uglavnom ne utiču aktuelna zbivanja. U izjavi za DW, glasnogovornik Vijeća rekao je kako hodočasnike motivira ispunjavanje vjerske dužnosti:

„Za njih je to mnogo više od običnog putovanja radi odmora. Budući da planiranje često traje više od godinu dana i povezano je sa znatnim finansijskim obavezama, prag za otkazivanje vrlo je visok.“

Prema riječima glasnogovornika, njemu lično nisu poznati slučajevi u kojima su osobe iz Njemačke otkazale put zbog rata s Iranom. Iako je postojala neizvjesnost oko daljeg razvoja događaja, hodočasnici su se ipak držali svojih planova, dodao je.

I zemlje koje inače šalju najveće kontingente hodočasnika u početku su bile suzdržane. Indonezija je u martu savjetovala svojim građanima da odgode putovanje dok ne bude više jasnoće o daljem toku rata. Sada se iz Indonezije očekuje oko 221.000 hodočasnika. Ta je zemlja naglasila da ima spremne planove evakuacije za vanredne situacije. I druge većinski muslimanske države u međuvremenu su svojim hodočasnicima dale zeleno svjetlo za odlazak u Meku.

Može li Iran ciljano napasti Meku?

Stručnjaci smatraju izuzetno malo vjerovatnim da bi Iran mogao izvesti napade na Meku. Sveta mjesta tamo imaju izuzetan značaj i za iranske muslimane, a Iran se sam definiše kao Islamska Republika. Osim toga, unatoč ratu, i iranski će se hodočasnici nalaziti u Meki.

Unatoč tome, postoje bojazni povezane s ratom, ponajprije zbog mogućih zalutalih projektila ili nesreća. Saudijska je vlada nedavno objavila snimke protivvazdušnih raketnih sistema Patriot raspoređenih oko svetih mjesta te podsjetila na svoj višeslojni sistem protivvazdušne odbrane.

Analitičari internet magazina „House of Saud” ipak upozoravaju na moguće rizike od krhotina presretnutih projektila ili zalutalih dronova. Još ozbiljnije posljedice, prema tom magazinu, mogao bi imati eventualni napad na iranski nuklearni reaktor u Bushehru ili nesreća na toj lokaciji. U takvom slučaju radioaktivni oblak mogao bi dospjeti sve do Saudijske Arabije, upozorava „House of Saud”.

Ekonomski efekti

Sukob na Bliskom istoku ima i ekonomske posljedice za ovogodišnji hadž. Zbog rasta cijena kerozina za avione hodočašće je skuplje. Osim toga, brojne avio-kompanije ukinule su letove prema Bliskom istoku ili moraju izbjegavati određene vazdušne prostore, što može rezultirati dužim i skupljim putovanjima.

I osiguranje ima veću ulogu nego prethodnih godina. Saudijska Arabija nalaže inostranim hodočasnicima da ugovore putno osiguranje. Mnoge polise, međutim, ne pokrivaju štete nastale zbog vojnih sukoba. Osiguranja za krizna područja znatno su skuplja, pa bi hodočasnici u slučaju nužde vjerovatno često morali sami snositi dodatne troškove.