Menachem Rosensaft o Mladiću: Za preživjele genocida u Srebrenici njegovo slavljenje je poput slavljenja Hitlera

Rosensaft na početku teksta navodi da, u skladu s jevrejskom tradicijom i riječima iz Knjige izreka, ne osjeća radost zbog Mladićeve smrti, ali ističe da osjeća „duboko zadovoljstvo“ što su preživjeli i porodice žrtava dočekali da Mladić posljednjih 15 godina života provede u zatvoru.

"Mladić, bosanski Srbin i general koji je umro u četvrtak u zatvorskoj bolnici u Haagu, osuđen je za zločin genocida u novembru 2017. pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju“, piše Rosensaft.

Navodi da je Mladić u Bosni i Hercegovini ostao zapamćen kao „Kasapin Bosne“, dok ga dio Srba i bosanskih Srba i dalje slavi kao heroja.

Rosensaft podsjeća da je tokom mandata generalnog pravnog savjetnika Svjetskog jevrejskog kongresa više puta boravio u Memorijalnom centru Srebrenica i, kako navodi, zajedno s preživjelima genocida stajao na mjestu gdje su ukopane žrtve.

"Kao profesor prava na Cornell i Columbia univerzitetima, i kroz direktna obraćanja jevrejskoj zajednici, dugo sam Mladića predstavljao kao oličenje pravne definicije genocida", navodi Rosensaft u tekstu objavljenom u JTA. 

Mladić je počinio genocid u Srebrenici

U tekstu detaljno opisuje rat u Bosni i Hercegovini, navodeći da su Mladić i tadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić „orkestrirali brutalno etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata“ s teritorija koje su, prema njegovim riječima, željeli uključiti u svojevrsnu „Veliku Srbiju“.

Rosensaft navodi i Mladićevu odgovornost za granatiranje Sarajeva, uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce te ubistva hiljada Bošnjaka u Srebrenici.

Podsjeća da je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine Srebrenicu i okolinu proglasilo zaštićenom zonom te da su se deseci hiljada Bošnjaka sklonili u enklavu, vjerujući da će biti zaštićeni.

Nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, navodi Rosensaft, pripadnici snaga bosanskih Srba pod Mladićevom komandom ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene, djeca i stariji muškarci protjerani iz enklave.

Posebno se osvrće na Mladićevu izjavu nakon ulaska u Srebrenicu da se „ovaj grad poklanja srpskom narodu“ te da je „došlo vrijeme da se osvetimo Turcima u ovom kraju“.

Rosensaft zatim podsjeća na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, prema kojoj su djela počinjena u Srebrenici izvršena sa specifičnom namjerom da se djelimično uništi grupa bosanskohercegovačkih muslimana.

Poređenje Srebrenice i Gaze

Glavni povod Rosensaftovog teksta, međutim, jeste njegovo poređenje genocida u Srebrenici s ratom u Gazi.

"Jednostavno rečeno, vjerujem da prema važećem međunarodnom pravu, dok je Mladić počinio genocid u Srebrenici, Izrael ga nije počinio tokom svog dvogodišnjeg rata protiv Hamasa u Gazi", piše Rosensaft.

On navodi da je ključna razlika u postojanju posebne namjere (dolus specialis) potrebne za utvrđivanje genocida.

Prema njegovom tumačenju, cilj Mladićevih snaga u Srebrenici bio je uništenje bošnjačkog stanovništva na tom području, dok je cilj Izraela u ratu protiv Hamasa, kako tvrdi Rosensaft, bio uklanjanje Hamasa kao „egzistencijalne prijetnje“, a ne uništenje palestinskog stanovništva.

"To je temeljna, nepobitna razlika između Srebrenice i Gaze", tvrdi Rosensaft.

On se istovremeno kritički osvrće na političare koji Izrael optužuju za genocid, navodeći da pojedinci poput gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija i kandidata za Senat Michigana Abdula El-Sayeda „neodgovorno“ koriste termin genocid.

Rosensaft čak povlači direktnu paralelu između Srebrenice i napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

"Ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. bilo je mnogo sličnije pokolju Izraelaca koji je počinio Hamas 7. oktobra 2023. nego bilo čemu što je Izrael učinio u Gazi tokom naredne dvije godine", piše.

Kritike zbog slavljenja Mladića

U završnom dijelu teksta Rosensaft se osvrće i na odnos dijela srpskog društva prema Mladiću.

Navodi da ga Srbi i bosanski Srbi i dalje „štuju kao nacionalni simbol i mučenika“, dok je ministar pravde Srbije, prema njegovim navodima, najavio da će Mladić biti sahranjen uz „najviše vojne i državne počasti“.

Podsjeća i na izjavu Milorada Dodika da je Mladić „velika ličnost“ za srpski narod, kao i na postojanje murala posvećenih Mladiću u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Za Rosensafta je takvo veličanje Mladića posebno bolno za preživjele genocida.

"Za preživjele genocida u Srebrenici, porodice hiljada tamo ubijenih i Bošnjake širom Bosne i Hercegovine i svijeta, ovo je isto kao kada bi u Njemačkoj bile izložene ogromne slike Hitlera, Himmlera ili Eichmanna", piše.

Na kraju teksta Rosensaft navodi imena nekoliko preživjelih Srebrenice, među kojima su Almasa Salihović, Azir Osmanović i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

"Moje misli su s njima", zaključuje Rosensaft, dodajući da upravo kroz njih treba razmišljati o tome ko je bio Ratko Mladić, o zločinima koje je počinio i njegovom „strašnom, trajnom naslijeđu“.

Menachem Rosensaft je predsjednik Svjetske federacije udruženja Bergen-Belsen i profesor prava na Cornell i Columbia univerzitetima, a ranije je bio generalni pravni savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa. U januaru 2024. u Srebrenici je s reisul-ulemom Huseinom Kavazovićem potpisao Muslimansko-jevrejsku inicijativu za mir i sjećanje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad