Afere "IZIS" i "Peti kat" potresaju Hercegovačko-neretvanski kanton. Da li je bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK Rade Bošnjak kopirao softver za zdravstvene usluge od hrvatske tvrtke nakon decenije suradnje? Košta li taj softver 300.000 ili 2.000.000 KM? Bošnjak tvrdi - sve su to izmišljotine i pritisci.

Za sutra je u Mostaru pred Općinskim sudom zakazano novo ročište vezano za zdravstveni informacioni sistem (IZIS) za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Ovo ročište odvija se po tužbi Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK (ZZO) protiv tvrtke Cuspis. Rade Bošnjak, bivši čelnik ZZO u Mostaru tvrdi da je cilj sudskog postupka utvrđivanje prava nad zajednički razvijenim programom IZIS (Integrirani zdravstveni informacijski sustav), a direktor Cuspisa Vinko Kojundžić tvrdi kako je Bošnjak gradio paralelni sistem po uzoru na onaj koji je tvrtka pružala kao uslugu ZZO-u.

Naime, Bošnjaka optužuju da je pod šifrom “Peti kat” (riječ je o kompaniji smještenoj na petom katu zgrade Vitalis u Mostaru) tajno radio na paralelnom IZIS-u, softverskom rješenju za olakšanje zdravstvenih usluga putem elektronskih kartona i kartica, uputnica, nalaza i recepata, ali i kontrole novca.

Za taj softver ZZO je, još dok je Bošnjak bio na čelu, raspisao tender od 2 miliona maraka. Prema navodima pojedinih medija posao je trebao biti dodijeljen upravo toj tvrtki sa “Petog kata”.  Na tender je uložena žalba, a navodno, žalila se upravo Kojundžićeva tvrtka, dok on sam tvrdi kako se radi o krađi intelektualnog vlasništva i da je njegov softver prekopiran.

“Jedina razlika da sada to isto više ne košta 330.000 KM nego 2.000.000 KM”, izjavio je direktor Cuspis tvrtke Vinko Kojundžić za bosanskohercegovačke medije te je Bošnjaka optužio za aferu nazvanu ‘Peti kat’.

Osim toga, hrvatski preduzetnik Kojundžić, koji posluje i u BiH, navodi da mu je Bošnjak ranije predlagao “čudnu kombinaciju” u kojoj bi on bio prikriveni vlasnik firme koja bi održavala informacioni sistem.

Bošnjak optužuje Kojundžića za lični interes

U međuvremenu se javnosti oglasio i Rade Bošnjak, bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja koji odgovara kako iza Kojundžićevih izjava stoji osobni interes.

“Zavod je vrlo racionalno planirao okvirna sredstva za novi konceptualno inovirani, neusporedivo širi i sveobuhvatniji informacijski sustav u kojem bi IZIS bio jedan od ukupno pet segmenata cjelokupnog sustava. I u ovome dijelu Vinko Kojundžić selektivnim biranjem ‘argumenta’ i uspoređivanjem neusporedivog ponovno svjesno obmanjuje javnost jer mu je vrlo dobro poznato što nudi IZIS, a što se traži u novom informacijskom sustavu”, istaknuo je Rade Bošnjak.

Dok se u javnosti iznose tvrdnje o tome da je sin Rade Bošnjaka nedavno fizički pretukao jednog od radnika Kojundžićeve firme u Mostaru, o čemu je i sam Vinko Kojundžić govorio na konferenciji za javnost, bivši direktor Zavoda podsjeća na sudski postupak koji ima za cilj utvrditi prava nad zajednički razvijenim programom integriranog zdravstvenog informacijskog sistema.

Historija (ne)transparentanosti

Krajem 2022. godine sopšteno je da je Rade Bošnjak na lični zahtjev odstupio sa pozicije direktora ZZO HNK, a njegovo ime, od ranije povezano uz HDZ, bilo je tema javnih rasprava o netransparentnosti rada i trošenja javnog novca.

Imajući u vidu da je godišnji budžet Zavoda, na čijem je čelu Bošnjak donedavno bio, oko 100 miliona maraka, razumljiv je interes javnosti i organizacija civilnog društva za transparentnošću poslovanja ZZO-a. Iz Udruženja Futura ranije je istaknuto da pacijenti u HNK čekaju na zdravstvene usluge, umjesto da se javni i privatni zdravstveni sektor nadopunjuju.

Mediji su prethodno pisali o poslovanju ZZO-a, informatizaciji sistema, ali i o ulozi Kojundžićeve firme u tom procesu. Godine 2019. za Tačno.net odgovorili su iz Ureda za reviziju institucija BiH pojašnjavajući da je ekskluzivno pravo dato ponuđaču Cuspis d.o.o. Zagreb da vrši održavanje i nadogradnju postojećeg informacionog sistema zdravstva na HNK.

A i tvrtka Cuspis bila je predmet istraga u Hrvatskoj zbog višemilionskih iznosa koje su dobijali za poslove i pružanje sličnih usluga.