Oglas

"Kad nam fašizam zakuca na vrata, reći će: Ja sam sloboda": Sokolovićevo upozorenje s Kruga 99

author
N1 BiH
22. nov. 2026. 10:59
dzemal sokolovic
Krug 99/Screenshot

Bosna i Hercegovina sve se više udaljava od građanskog društva, a povratak etničkih i nacionalnih stranaka predstavlja prijetnju njenom opstanku, upozorio je profesor dr. Džemal Sokolović, profesor Univerziteta u Bergenu u Norveškoj, povodom današnje sesije Kruga 99 u Sarajevu. Govoreći o odnosu građanskog društva, države i evropskih vrijednosti, Sokolović je ocijenio da BiH postaje društvo kolektiviteta umjesto slobodnih građana, dok je predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović upozorio na institucionalne i ekonomske prepreke koje građane drže u podređenom položaju.

Oglas

Tema današnje sesije, održane 22. novembra, bila je "Biti građanin = biti Evropljanin i biti Bosanac", a uvodničar je bio Sokolović, autor knjige "G.W.F. Hegel o građanskom društvu".

Sokolović: Nisu svi stanovnici i državljani ujedno i građani

Sokolović je, oslanjajući se na filozofiju Georga Wilhelma Friedricha Hegela, ukazao na razliku između formalnog državljanstva i građanina kao temelja modernog društva.

Prema njegovim riječima, kao što država počiva na tri stuba vlasti – zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj – tako društvo svoju stabilnost, trajnost i sposobnost izbjegavanja konflikata zasniva na građanima.

"Svi stanovnici ili članovi jednog društva nisu građani; ni svi državljani nisu građani. Da bi to bili potrebno je nešto mnogo više od državljanstva i boravišta na jednoj teritoriji", istakao je Sokolović.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina u tome nije izuzetak, ali da posljednji izborni rezultati, prema njegovoj ocjeni, pokazuju zabrinjavajući pravac razvoja društva.

"Ako je suditi po rezultatima posljednjih izbora, društvo BiH je sve manje društvo građana, a sve više društvo kolektiviteta, posebnosti različite vrste, snopova. To je ono što državu BiH, kao i sve ostale, čini manje stabilnom, više konfliktnom i predpolitičkom", upozorio je.

"Povratak etničkih i nacionalnih partija prijetnja je opstanku BiH"

Sokolović smatra da jačanje etničkih i nacionalnih političkih organizacija ne ugrožava samo budućnost Bosne i Hercegovine nego i vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa.

"Povratak etničkih, a pogotovo nacionalnih partija je prijetnja opstanku BiH", poručio je.

Prema njegovom mišljenju, građanin, a ne samo države članice, predstavlja ključni integrativni element Evropske unije i šireg međunarodnog poretka.

Zbog toga ističe da građanska Bosna i Hercegovina nije samo unutrašnje političko pitanje nego i dio šire borbe za očuvanje evropskih i univerzalnih vrijednosti.

Govoreći o savremenim međunarodnim odnosima, upozorio je na posljedice ratova, urušavanja međunarodnog prava i koncentracije moći u rukama velikih sila.

Kao jedan od uzroka političke apatije naveo je represiju nad slobodnim pojedincem koji odbija slijediti autoritete, ali i odsustvo kritičke svijesti među obrazovanim ljudima, uključujući medije i akademsku zajednicu.

"Um i pravednost moraju iznova biti ideali", naglasio je Sokolović.

Pozivajući se na filozofsku misao Hegela i Aristotela, poručio je da savremena društva još nisu dostigla ideale koje su ti mislioci postavili.

Svoje upozorenje zaključio je pozivanjem na misao koju pripisuje Bertrandu Russellu:

"Kad nam fašizam zakuca na vrata, neće reći 'Ja sam fašizam!', nego će nas ubijediti: 'Ja sam sloboda!'"

Kulenović: Kako biti građanin u zemlji u kojoj je etnički kolektiv iznad pojedinca?

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović u uvodnom obraćanju otvorio je pitanje odnosa građanskog i etničkog identiteta u Bosni i Hercegovini.

"Može li se u Bosni i Hercegovini istovremeno biti Bosanac i Evropljanin, a da pritom ne prestanete biti identitetski Bošnjak, Srbin, Hrvat ili Ostali? Ili preciznije – kako biti građanin u zemlji u kojoj je pojam građanina, kao političke, a ne identitetske kategorije, sistematski potisnut u korist etničkog kolektiva?", upitao je Kulenović.

Prema njegovim riječima, građani BiH žive u paradoksalnoj situaciji: kulturno i teritorijalno pripadaju Evropi, dok ih politički sistem u domovini zadržava u predpolitičkom stanju.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina još tokom prvih višestranačkih izbora i referenduma o nezavisnosti zakoračila prema građanskom društvu.

Međutim, smatra da je današnji politički ambijent obilježen osporavanjem državnih institucija, odluka Ustavnog suda BiH i državnih simbola.

Posebno je upozorio na, kako tvrdi, taktiku stvaranja ozbiljnog političkog konflikta s ciljem uvlačenja budućih vlasti u Srbiji u politiku Milorada Dodika prema Bosni i Hercegovini.

"Građanin je zarobljen između institucija i egzistencijalne zavisnosti"

Kulenović je ocijenio da se slobodan pojedinac u Bosni i Hercegovini suočava s dvije ključne prepreke.

Prva je, prema njegovom mišljenju, institucionalna i proizlazi iz dejtonskog ustavnog uređenja, koje političku moć raspoređuje prema etničkom principu.

Kao primjer naveo je izborni sistem u kojem građanin ne može birati sve članove Predsjedništva BiH, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Kulenović je kritikovao i postupanje Centralne izborne komisije BiH, za koje tvrdi da je dodatno učvrstilo etničku raspodjelu političke moći.

Druga prepreka je socioekonomska, a povezana je s dugogodišnjom deindustrijalizacijom, privatizacijom, osiromašenjem i nesigurnošću radnika.

Prema njegovim riječima, takve okolnosti stvaraju egzistencijalnu zavisnost građana od političkih elita, ali i od poslodavaca i mogućnosti zapošljavanja.

U takvom sistemu, smatra Kulenović, pojedinac teško može ostvariti stvarnu političku slobodu.

"Biti Bosanac i Evropljanin znači graditi zajednicu jednakih ljudi"

Kulenović je naglasio da građansko uređenje Bosne i Hercegovine ne smatra nedostižnim idealom, nego političkim i civilizacijskim ciljem.

Prema njegovom viđenju, građansko društvo mora se razvijati kroz obrazovanje, kritičku svijest i slobodne pojedince koji ne pristaju na podređivanje etničkim ili stranačkim kolektivima.

Istovremeno, Evropsku uniju vidi kao politički projekt zasnovan na jednakosti građana pred zakonom, a ne samo kao zajedničko tržište.

"Biti Bosanac u najplemenitijem smislu znači graditi zajednicu jednakih ljudi odozdo, kroz solidarnost i kritičku svijest; biti Evropljanin znači usvojiti i primijeniti onaj vrijednosni i ustavni standard koji će osloboditi zarobljene institucije odozgo", poručio je Kulenović.

Naglasio je da jedno bez drugog ostaje ili nemoćna pobuna ili prilagođavanje postojećem stanju.

Sokolovićevo izlaganje, posvećeno Hegelovom razumijevanju građanskog društva i odnosu općeg, posebnog i pojedinačnog, otvorilo je pitanje može li se Bosna i Hercegovina iz društva zasnovanog na političkoj dominaciji kolektiva razviti u zajednicu slobodnih i ravnopravnih građana.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama