Društvene mreže sve više oblikuju svakodnevicu, a zabrinutost zbog djece i mladih raste

Instagram, TikTok, Facebook... Nekima nekoliko minuta dnevno, drugima i više sati. Vrijeme provedeno na društvenim mrežama razlikuje se od osobe do osobe, ali je jedno sigurno — promijenile su način na koji se razgovara, informiše i provodi slobodno vrijeme.

"Koristim, ali ne previše", "Skoro svaki dan po dobrih sedam sati. Najviše koristim Instagram i TikTok", "Satima možda","Maksimalno pola sata", komentari su mladih.

Telefoni zamijenili razgovore, druženja i knjige

Dok jedni tvrde da bez društvenih mreža mogu danima, drugi upozoravaju da su telefoni zamijenili razgovore, druženja, ali i knjige.

"Mogu provesti par dana bez društvenih mreža. Mislim, ne baš par dana, možda i više, nisam toliko opsjednuta", kaže jedna djevojka.

"Društvene mreže i mobilni telefoni su jednostavno dio naše svakodnevnice, dio svakodnevnog života, dio funkcionisanja u stvarnom društvu. Branim stav da je apsurdno zabranjivati nešto što je dio našeg svakodnevnog života, ali da se trebaju uvesti i nekakve mjere u smislu da to ne bude jedini izvor zabave, jedini izvor informisanja, jedini izvor funkcionisanja", ističe sociolog Vladimir Vasić.

Sve više država uvodi ograničenja za najmlađe

Zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na djecu i mlade dovela je do konkretnih mjera u pojedinim državama. Australija je prva zabranila otvaranje naloga na društvenim mrežama mlađima od 16 godina, dok Velika Britanija i Francuska pripremaju slična ograničenja. O zajedničkim pravilima za zaštitu najmlađih sve ozbiljnije se razgovara i na nivou Evropske unije.

"Ja mislim da roditelji više i ne znaju šta znači da dijete pročita knjigu, jer je sve na mobitelu", "Djeci bih zabranila. Ili ne skroz, ali bih im barem skratila to zadovoljstvo","Kad bih procentualno govorio, možda 60:40 u korist negativnog. Mnoge su manipulacije na internetu, prevare, lažni profili i tako dalje. A 40 posto su te dobre stvari — olakšavaju plaćanje, informacije pristižu s raznih strana. Čovjek može lakše da dođe do njih bez da mora ići na to mjesto", smatraju građani.

Nije dovoljno samo zabranjivati

Sociolog Vladimir Vasić smatra da zabrane same po sebi nisu dovoljne i da društvo mora ponuditi stvarne alternative.

"Ne možemo samo zabranjivati i reći to zabranjujemo, nije dobro. Da, znamo svi da nije dobro, ali šta mi nudiš kao neki drugi i drugačiji sadržaj", kaže Vasić.

Dodaje da je čovjek socijalno biće kojem su potrebni stvarni kontakti i živi sadržaji.

"Ja sam tog stava da je čovjek socijalno biće. Traži zajedništvo, traži integraciju u društvu. Prosto je potrebno samo obezbijediti uslove da se on integriše putem živog programa, a ne samo da koristi link putem telefona", ističe Vasić.

Pitanje više nije samo koliko vremena provodimo uz telefon

Od društvenih mreža danas je teško potpuno pobjeći. No, pitanje više nije samo koliko vremena provodimo uz telefon, već kakve posljedice takav način komunikacije ostavlja na naše odnose i način na koji provodimo svakodnevnicu.

Autor: Feđa Kulina

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad