Može li otpad iz Gospića završiti u BiH? "Ako dozvolimo uvoz, otvaramo vrata pakla"

Bosna i Hercegovina ne smije postati mjesto na kojem će biti spaljivan otpad koji druge države ne žele ili ne mogu zbrinuti na svojoj teritoriji, kategorični su aktivisti iz Kaknja.

Od nadležnih na federalnom i državnom nivou stoga traže odgovore na pitanja je li u tom pravcu bilo zahtjeva koje su hrvatske vlasti uputile BiH te može li ijedna domaća institucija nedvosmisleno potvrditi da nijedna količina otpada iz Gospića nije završila u bh. cementarama.

Iste odgovore od nadležnih čekamo i mi. Ipak, zbog trenutno ogromne medijske pažnje posvećene ovom slučaju, šanse za transport u BiH praktično su nikakve, smatraju iz Udruženja "Eko akcija".

"Međutim, ono što je daleko više zabrinjavajuće je da su u BiH granice porozne, da kontrole prevoza ovakvog otpada jedva da postoje. Najbolji primjer za to je otpad koji je pronađen prije dvije godine na deponiji kod Olova. Tamo su, pukim slučajem, radnici Komunalnog preduzeća pronašli 12 buradi sa natrijum-cijanidom", rekao je Anes Podić iz Udruženja "Eko akcija".

Podić: Tom količinom moglo je biti otrovano svo stanovništvo BiH

A to je, dodaje Podić, količina kojom je moglo biti otrovano svo stanovništvo BiH. Kako je otpad dospio tu, šta se desilo s njim i ko je odgovoran pitanja su na koja do danas nema odgovora, a Podić ističe da su "tužilaštva crna rupa".

S druge strane Save, sjednica hrvatske Vlade rezultirala je konkretnijim mjerama - upućivanjem u parlamentarnu proceduru Zakona o gospodarenju otpadom, koji predviđa strože kazne.

"Cilj ovog zakona je spriječiti nezakonito postupanje otpadom, pojačati kontrolu nad onima koji otpadom gospodare i osigurati da se zna ko je odgovoran za svaku fazu postupanja s otpadom", rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Počela sanacija u Gospiću, sudbina opasnog otpada i dalje neizvjesna

U međuvremenu, sanacija ilegalnog otpada u Gospiću službeno je počela. Najprije se uklanja neopasni otpad, koji će biti proslijeđen cementarama, dok je sudbina opasnog otpada i dalje neizvjesna.

"Nažalost, ovo predstavljamo kao početak sanacije, a vidimo s kakvim poteškoćama radimo s tek malim dijelom otpada koji bi trebao otići. Vidimo i reakcije u Istri i Našicama, gdje se ljudi bune. Opet bih rekao da je taj dio postupka netransparentan", rekao je Vjekoslav Bušić iz Inicijative "Gospić je naš dom".

BiH nema ni centralni registar, ne zna se koliko otpada uvozimo

Mnoštvo bespotrebne birokratije i neusklađeni propisi nisu recept za pravilno upravljanje otpadom ni u BiH, u kojoj čak ne postoji ni centralni registar, pa nije poznato ni koje količine uvozimo.

Da li bi moderna spalionica mogla riješiti problem odlaganja i zbrinjavanja otpada pitanje je koje još čeka odgovor. Je li to nova ekološka omča oko vrata ili zaista pravo rješenje? Stručnjaci nisu sigurni, posebno zbog toga što državni aparat nema kapacitete da odgovori na ove izazove.

"Ako dozvolimo uvoz otpada, otvaramo vrata pakla"

"Da bi spalionice bile ekonomične potrebne su im goleme količine otpada. Ako dozvolimo uvoz otpada, mi otvaramo vrata pakla", upozorio je Anes Podić iz Udruženja "Eko akcija".

U međuvremenu raste broj ekoloških žarišta u zemlji. Prvu mapu objavio je UNDP. Od 48 prioritetnih kontaminiranih lokacija za uzorkovanje, značajni ekološki rizici utvrđeni su na 34.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad