Čelnici država i vlada NATO-a okupili su se u Washingtonu kako bi proslavili 75. godišnjicu svog saveza osnovanog radi očuvanja mira. Tokom samita, usvojena je u Deklaracija u kojoj se potvrđuje trajna transatlantska povezanost među nacijama, a posebna pažnja obraća se i na Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju.

Na samitu je toplo dočekan novi, trideset drugi član NATO-a, Švedska. Historijsko pridruživanje Finske i Švedske čini ih sigurnijima i jača savez, posebno na sjeveru i u Baltičkom moru, navodi se u Deklaraciji. Čelnici su ponovno potvrdili predanost NATO-ovoj politici otvorenih vrata, u skladu s članom 10. Washingtonskog sporazuma.

NATO-ova strategija odvraćanja i obrane temelji se na odgovarajućoj kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti, dopunjenih svemirskim i cyber kapacitetima, istakle su zemlje članice te dodale kako će alijansa koristiti vojne i ne-vojne alate na proporcionalan, koherentan i integriran način kako bi odvratio sve prijetnje sigurnosti i odgovorio na način, u vremenu i u domenu po svom izboru.

Transatlantska obrambena industrijska saradnja ključni je dio NATO-ove strategije odvraćanja i obrane, navodi se dalje u tekstu. Jačanje namjenske industrije širom Europe i Sjeverne Amerike te pojačana industrijska saradnja među saveznicima čine NATO sposobnijim da pravovremeno ispuni zahtjeve svojih obrambenih planova.

Na Samitu je dogovorena i Zajednička izjava o proširenju industrijskih kapaciteta NATO-a.

Ruska invazija na Ukrajinu ozbiljno je narušila mir i stabilnost u euroatlantskom području. Rusija ostaje najznačajnija i direktna prijetnja sigurnosti saveznika.

Istakli su kako NATO radi i na jačanju zaštite kritične podvodne infrastrukture, modernizaciji sposobnosti za hemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu obranu, te jačanju interoperabilnosti između saveznika.

“Nuklearno odvraćanje ostaje temelj sigurnosti NATO-a. Savez ostaje posvećen svim odlukama i ciljevima vezanim za nuklearno odvraćanje, kontrolu naoružanja i neširenje oružja, kao što je navedeno u Strateškom konceptu iz 2022. i Vilniuskoj deklaraciji iz 2023. godine.”

Kako su zaključili u Deklaraciji, Rusija snosi isključivu odgovornost za svoj agresorski rat protiv Ukrajine, što predstavlja očigledno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih naroda. U Deklaraciji se ističe da ne smije biti nekažnjavanja za zločine i kršenja ljudskih prava, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog prava koje su počinile ruske snage i službenici.

Zapadni Balkan i Crnomorska Regija

Zapadni Balkan i crnomorska regija od strateškog su značaja za Savez. Ostajemo snažno posvećeni njihovoj sigurnosti i stabilnosti. Alijansa ostaje posvećeni kontinuiranom angažmanu NATO-a na Zapadnom Balkanu, uključujući kroz NATO-ove snage na Kosovu (KFOR).

“Nastavićemo da jačamo politički dijalog i praktičnu saradnju sa partnerima, zasnovanu na uzajamnom poštovanju, koristi i interesu saveznika i partnera. Pozdravljamo napore Moldavije da nastavi demokratske reforme kao i Bosne i Hercegovine u njenim europskim integracijama, i opredijeljeni smo da podržimo njihove sigurnosne i odbrambene sposobnosti, te da poboljšamo njihov kapacitet da se suprotstave hibridnim prijetnjama. Takođe jačamo naše angažmane sa postojećim i potencijalnim novim sagovornicima izvan euroatlantskog područja, jer bi to moglo ojačati našu međusobnu sigurnost,” navodi se u jednom od zaključaka Deklaracije.

Europska Unija kao Ključni Partner

Europska unija ostaje jedinstven i ključni partner za NATO. Saradnja NATO-a i EU dosegla je neviđene razine, s jačanjem i proširenjem praktične saradnje u svemiru, cyber prostoru, klimi i odbrani, kao i u oblasti novih i remetilačkih tehnologija. U kontekstu Ukrajine, saradnja NATO-a i EU postaje sve značajnija. NATO prepoznaje vrijednost jače i sposobnije evropske odbrane koja pozitivno doprinosi transatlantskoj i globalnoj sigurnosti i komplementarna je NATO-u.