"Nismo zaštićeni i možemo samo gledati u nebo": Da li je BiH spremna za jake zemljotrese?

Profesor Drešković kazao je da je zemljotres u Rusiji čije su se posljedice osjetile duž Pacifika u vidu cunamija, uzrokovan tekstoksnim poremaćajima koji se dešavaju u okeanu.

"Radi se o vrlo širokim zonama gdje se okenaski tip kore koji je mnogo lakši i tanji, u ovoj zoni od 8km do 10km, podvlači pod kontinentalnu koru koja je puno teža. Taj proces je vrlo intenzivan i ima ogromnu energiju. To su vrlo aktivne zemljotresne zone, tzv. Vatreni pojas Paicifika koji je prisutan otkako znamo za sebe. Zemljotres i paretći efekti su dobro poznati tom stanovništvu", rekao je prof. Dreković u Novom danu.

Sudar ploča koje su fomirale Himalaje, Alpe, Dinaride...

Objasnio je i zbog čega zemljotresi u Pacifiku budu toliko jaki.

"Mi u Zemljinoj kori imamo procese, materiju energija koja je žitka masa između čvrstog i tečnog stanja. To je lava koja izbija iz aktivnih vulkana. Ta masa se zahvaljujući rotaciji Zemlje stalno kreće i imamo okove energije i kretanja u zoni mantle koja su suprotonog predznaka te imamo navlačenje podmorske i kontinentalne ploće. To se stalno dešava. Kada se nagomila dovoljno energije, te silnice koje drže dvije kore pucaju i dolazi do novog kretanja koja uzrokuju zemljotrese", pojasnio je.

Prof. Dreković je istakao kako su ovako jaki zemljotresi veoma rijetki, a dešavaju se u područjima gdje se susreću ili okeanska i kontinentalna kora ili kao u Mediteranu gdje se susreću evroazijska i afrička ploča koje se stalno sučeljavaju.

"To je sve rezultiralo formiranjem Himalaja Alpa, Dinarida... To je bilo i ranije i biće ubuduće", naglasio je.

Da li je BiH u opasnosti?

Pojasnio je i kako je ovaj zemljotres u Rusiji uzrokovao cunami koji je stigao do zemalja koje su mnogo udaljenije i na drugim kontitentima.

"To je prateći efekat zemljotresa. Kada se okeanska kora ponovo postavi u novi položaj malo potone i imako jednu ogromu masu vode koja je oslobođena i dobija na snazi i energiji u ovisnosti od jačine zemljotresa. Dakle, u ovom slučaju cunami koji je došao do Amerike. To su karakteristike Svjetskog okeana, otvoreni prostori. Za unutrašnja mora je to manje i rijeđe, a za BiH nema opasnosti jer je Jadransko kao i Sredozemno more u zalivu", kazao je.

Prof. Dreković objasnio je i kako se, kada se desi ovakav zemljotres koji izaziva cunami, radi o minutama te da je za formiranje jednog ovakvog talasa potrebno do sat vremena.

Srećom, Japan i SAD imaju dobru automatsku opremu koja identifikuje zemljotres, ali i marinske stanice koje detektuju formiranje cunamija.

"Stanovništvo koje se nalazi u zoni kretanja cunamija ima dovoljno vremena da se spasi, ali imovina ne. Japan je nacija koja je svjesna da se nalazi u najtrusnijem području svijeta i da su japanski otoci vulkanski nastali ovim procesima- Jasno je da će ti procesi trajati. Dobro su pripremljeni i dobro reaguju na ovu vrstu opasnosti, ali i druge nepogode", rekao je prof. Dreković.

BiH nema pripremu, prevenciju ni edukaciju za spas u katastrofama

No, ističe sa žaljenjem, da je Bosna i Hercegovina kao zemlja, kada je u pitanju preventiva i reakcija na nepogode, na samom dnu.

"BiH i njen geografski položaj je u trusnom području. Bilo je ovdje razornih zemljotresa. Vidjeli smo snagu i energiju koja se oslobađa i štete koje prouzrokuje. Nažalost, osim u građevinarstvu gdje smo postigli određene standarde, ali je pitanje koliko se poštuju, nismo napredovali. Nemamo nikakvu preventivu. Građevinski aspekt je izuzetno važan. Objekti koji nisu dovoljno strukturno izgrađeni se oštećuju na 7 stepeni. Vidjeli ste u Turskoj, iako su bili novi objekti, nisu poštovani standardi. Ušteda na materijalu i neozbiljna pristup je veliki problem koji odnosi ljudske živote", naglasio je.

Dodaje kako BiH u 30 godina koliko se on bavi ovim poslom, nije imala planiranje i rad na prevenciji kojoj prisustvuju ljudi koji imaju pristup informacijama i iste mogu širiti - univerzitetske profesore. Također, u planiranje za zaštitu od nepogoda se ne ulaću sredstva.

"Poslije imamo hvatanje za glavu. Funkcioniše se od danas do sutra kada su u pitanju vremenske nepogode i zemjotresi. Mi u tom kontekstu gledamo u nebo, što bi se narodski reklo. Nismo zaštićeni kao stanovništvo. Od 2000. godine lično kao unvierzitetski profesor ne mogu dati dva primjera čestita kada je u pitanju planiranje i taj se trend nastavlja", kazao je.

Za kraj je imao poruku.

"Vlasti se trebaju vratiti na institucije, da institucije koje su stručne moraju biti angažovane u tom smislu i prepoznate u društvu, a na političarima je da provedu te odluke. Nažalost, kod nas je sve zamijenjeno", zaključio je.

Detaljnije pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad