Nobelovka Maria Ressa o porazu Vučića i Bolsonara: Oktobar je bio loš mjesec za diktatore...

Ressa, izvršna direktorica filipinskog medija Rappler, u kolumni pod naslovom "Oktobar je bio loš mjesec za diktatore" povezuje političke promjene u Srbiji i Brazilu s odgovornošću velikih tehnoloških kompanija za širenje dezinformacija.

Podsjeća da su birači u Brazilu izašli na izbore u broju kakav nije zabilježen u posljednje dvije decenije i ponovo izabrali Luiza Inácija Lulu da Silvu, umjesto Flávija Bolsonara, sina bivšeg predsjednika osuđenog za planiranje državnog udara.

Istovremeno, u Srbiji je pokret nastao iz studentskih protesta okončao više od 14 godina dugu vladavinu Aleksandra Vučića.

"Dvojica diktatora" – autokrate i tehnološki direktori

Ressa smatra da politički autokrati i rukovodioci velikih tehnoloških kompanija predstavljaju dvije strane istog problema.

Kao primjer navodi sudsku odluku u Sjedinjenim Američkim Državama kojom je kompaniji Meta Marka Zuckerberga naloženo da plati 25 milijardi dolara zbog obmanjivanja korisnika o praksama zaštite privatnosti podataka.

Podsjeća i na slučaj kompanije Character.AI, koja je podnijela zahtjev za bankrot nakon pravnih i regulatornih pritisaka. Kompanija se prethodno nagodila u tužbama porodica čiji su tinejdžeri izvršili samoubistvo ili pretrpjeli teške posljedice nakon razgovora s chatbotovima.

Iako se na prvi pogled čini da srpski politički lider i kompanija za chatbotove iz Silicijske doline nemaju mnogo zajedničkog, Ressa tvrdi da ih povezuje način na koji se tehnologija koristi za širenje dezinformacija i učvršćivanje političke moći.

Takav odnos opisuje pojmom "dvojica diktatora" – političkih moćnika koji nastoje koncentrisati vlast i tehnoloških direktora koji profitiraju od digitalnih platformi.

Prema njenoj ocjeni, platforme ostvaruju korist kada se neistine šire brže od činjenica, jer strah i bijes podstiču korisnike da provode više vremena na društvenim mrežama.

Autokrate, s druge strane, koriste takav sistem kako bi širile dezinformacije, skretale pažnju građana i podrivale povjerenje u institucije.

"Autokrata dobija megafon; tehnološki direktor dobija angažman korisnika i profit", piše Ressa.

Iskustvo s Filipina: Devedeset poruka mržnje na sat

Govoreći o vlastitom iskustvu, Ressa podsjeća da je njena redakcija Rappler 2016. godine počela istraživati ubistva tokom rata protiv droge tadašnjeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea.

Nakon objavljivanja istraživanja suočila se s intenzivnom kampanjom uznemiravanja na društvenim mrežama.

Navodi da je na Facebooku u prosjeku dobijala 90 poruka mržnje na sat.

Prema njenim riječima, bila je riječ o koordiniranoj kampanji dezinformacija i uznemiravanja koju je sponzorirala država, a koju su predvodile Duterteove vlasti i dodatno pojačavale društvene mreže.

Ta kampanja, kako navodi, kulminirala je izdavanjem 11 naloga za njeno hapšenje.

Ressa smatra da su Filipini poslužili kao svojevrsni poligon za taktike koje su kasnije postale globalne, navodeći primjere Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama i Nayiba Bukelea u Salvadoru.

Šta su Srbija i Brazil pokazali svijetu?

Uprkos globalnom jačanju autoritarizma, Ressa ističe da građani imaju načine da se suprotstave takvim političkim i tehnološkim strukturama moći.

Taj odgovor naziva "uzvraćanjem udarca", a Srbija i Brazil su, prema njenoj ocjeni, pokazali kako se takva strategija može primijeniti.

Izdvaja tri ključna elementa: organizovanje građana izvan interneta, snažno nezavisno novinarstvo i zaštitu izbornog procesa.

Građanski pokreti moraju djelovati i izvan društvenih mreža

Prva lekcija, smatra Ressa, jeste važnost izgradnje stvarnih zajednica i neposrednog povezivanja ljudi.

Pozivajući se na iskustvo Rapplera i Filipina, objašnjava da su se u najtežim trenucima povukli s digitalne linije sukoba i počeli graditi zajednice koje djeluju u stvarnom životu.

Prema njenim riječima, tehnologija može pomoći u organizaciji protesta i političkih kampanja, ali građansko djelovanje ne smije ostati ograničeno na internet.

Nezavisni novinari odbranili su zajedničke činjenice

Drugi važan element, prema Ressi, jeste nezavisno novinarstvo.

Posebno ističe rad novinara u Srbiji, koji su nastavili izvještavati uprkos pritiscima i napadima.

Navodi da su organizacije koje prate medijske slobode dokumentovale više od 150 napada na novinare u Srbiji samo tokom ove godine.

U Brazilu su, ističe, nezavisni novinari i organizacije za provjeru činjenica intenzivno radili na suzbijanju dezinformacija koje su se širile internetom.

Ressa smatra da su upravo nezavisni mediji omogućili građanima da imaju pouzdane informacije na osnovu kojih mogu donositi odluke i organizovati se.

Zaštita izbornog glasa

Treći element koji izdvaja jeste zaštita izbornog procesa.

Upozorava da politički autokrati i tehnološke kompanije neće lako odustati od svojih interesa, zbog čega očekuje nove pokušaje diskreditacije izbornih rezultata koji ugrožavaju opstanak pojedinih političkih lidera na vlasti.

Zato poziva na snažnije mehanizme zaštite na digitalnim platformama, kao i na unapređenje izbornih zakona i procedura kako bi se spriječio utjecaj dezinformacija.

"Nadam se da ćemo oktobar pamtiti kao prekretnicu"

Ressa izražava nadu da će oktobar 2026. godine ostati upamćen kao prekretnica u borbi za demokratiju širom svijeta, ali upozorava da političke promjene u Srbiji i Brazilu predstavljaju tek početak.

Posebnu pažnju usmjerava na Sjedinjene Američke Države, gdje, kako navodi, predstoji novi test demokratskih institucija i građanskog djelovanja.

U završnici kolumne poziva građane da ne odustanu od međusobne solidarnosti, podrške nezavisnom novinarstvu i zaštite prava glasa.

"Ne dozvolite im da pobijede. Nastavite biti tu jedni za druge, nastavite finansirati činjenice i nastavite štititi izborni glas. Uzvraćanje udarca je već u toku", poručila je Ressa.

Maria Ressa je izvršna direktorica filipinskog medija Rappler i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. godine.