Tragovima drevne prošlosti
Jedna biskupija u BiH postoji više od hiljadu godina: Kako je nadživjela carstva i države?

Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine organizirane crkvene institucije postojale su još prije gotovo 1.500 godina. Historijski dokumenti iz 530. i 533. godine svjedoče o biskupiji čije se sjedište povezuje s područjem današnje Zenice. Ipak, dok je njen institucionalni kontinuitet prekinut, jedna druga biskupija, čiji korijeni sežu u 10. stoljeće, postoji i danas. Koje su najstarije institucije koje su opstale na prostoru današnje Bosne i Hercegovine i šta nam njihova historija govori o kontinuitetu kroz stoljeća?
Historija institucija na prostoru Bosne i Hercegovine mnogo je starija od srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva. Stoljećima prije bosanskih banova i kraljeva, na ovom području postojale su organizirane kršćanske zajednice s vlastitim biskupima, teritorijalnom nadležnošću i crkvenom upravom.
Jedan od najzanimljivijih tragova vodi u šesto stoljeće, u vrijeme kada je područje današnje Bosne bilo dio kasnoantičkog svijeta.
Biskupija na području današnje Zenice
U dokumentima crkvenih sabora održanih u Saloni, današnjem Solinu kod Splita, 530. i 533. godine spominje se Bestoenska, odnosno Bistuanska biskupija (Ecclesia Bestoensis).
Među njenim predstavnicima pojavljuje se biskup Andrija (Andreas), što potvrđuje postojanje organizirane crkvene strukture na ovom području prije gotovo petnaest stoljeća.
Međutim, gdje se tačno nalazilo sjedište biskupije?
Historičar Edin Veletovac u radu Problem ubikacije Bestoenske biskupije, objavljenom u Godišnjaku Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH, analizira pisane izvore, arheološke nalaze i natpise kako bi razjasnio njenu lokaciju.
U historiografiji se kao moguća sjedišta spominju Zenica i Mošunj kod Viteza, ali konačan odgovor nije općeprihvaćen.
Hrvatska enciklopedija također navodi da su upravo te dvije lokacije među najvjerovatnijim. Zato nije sasvim precizno tvrditi da je biskupija nedvojbeno bila smještena u današnjoj Zenici, iako je ta mogućnost ozbiljno zastupljena u naučnoj literaturi.
Ovi podaci pokazuju da je na prostoru današnje centralne Bosne postojala razvijena crkvena organizacija mnogo prije nastanka srednjovjekovne bosanske države.
Ipak, za Bistuansku biskupiju nije potvrđen neprekinut institucionalni kontinuitet do današnjeg vremena.
Biskupija čija historija traje više od hiljadu godina
Za razliku od ranokršćanske Bistuanske biskupije, Trebinjsko-mrkanska biskupija postoji i danas.
Prema službenoj historiji biskupije, njeni počeci sežu u kraj 10. stoljeća, dok se pouzdano spominje u buli pape Benedikta VIII. iz 1022. godine.
Tokom srednjeg vijeka njeni biskupi izgubili su prvobitno sjedište u Trebinju. Biskupija se potom povezala s otočićem Mrkan kod Dubrovnika, po kojem je dobila drugi dio današnjeg naziva.
Uprkos promjenama političkih vlasti, sjedišta i načina upravljanja, sačuvala je svoj crkvenopravni identitet.
Od 1890. godine njome upravljaju mostarsko-duvanjski biskupi kao apostolski upravitelji. Trebinjsko-mrkanska biskupija i danas je zasebna crkvena jedinica Katoličke crkve.
To je čini jednim od najstarijih dokumentiranih primjera institucionalnog kontinuiteta na prostoru današnje Bosne i Hercegovine.
A gdje su bosanski franjevci?
Kada je riječ o dugovječnim institucijama, nezaobilazni su i bosanski franjevci.
Njihovo trajno prisustvo u Bosni tradicionalno se veže za 1291. godinu, dok je Bosanska vikarija osnovana 1339/1340. godine. Iz nje se razvila franjevačka provincija Bosna Srebrena, koja djeluje i danas.
Franjevci su nadživjeli srednjovjekovno Bosansko kraljevstvo, osmansku i austrougarsku vlast, jugoslavenske države i dočekali savremenu Bosnu i Hercegovinu.
Njihov kontinuitet posebno je značajan zbog očuvanja samostana, arhiva, biblioteka i pisane kulturne baštine.
Ipak, kao institucija Bosanska vikarija mlađa je od Trebinjske biskupije za više od tri stoljeća.
Šta zapravo znači najstarija institucija?
Historičar Milenko Krešić u radu objavljenom 2016. godine u časopisu Vrhbosnensia navodi da se Stonska biskupija prvi put spominje 928. godine, Trebinjska 1022., a Bosanska biskupija u dokumentima nastalim između 1060. i 1075. godine.
Stonska biskupija, čija je jurisdikcija obuhvatala srednjovjekovnu Humsku zemlju, bila je starija od Trebinjske, ali danas ne postoji kao ista samostalna teritorijalna biskupija.
Upravo tu nastaje važna razlika između starosti i kontinuiteta.
Institucija može biti veoma stara, a da je u međuvremenu prestala postojati. Druga može promijeniti sjedište, teritoriju i način upravljanja, ali zadržati pravni identitet.
Zbog toga Trebinjsko-mrkansku biskupiju nije moguće bez dodatnih istraživanja proglasiti apsolutno najstarijom institucijom Bosne i Hercegovine. Međutim, među danas postojećim lokalnim crkvenim institucijama ona predstavlja jednog od najozbiljnijih kandidata za takvo određenje.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare