Od cvijeta do tegle: Kako nastaje med i zašto su pčele ključne za naš opstanak

U nastavku donosimo priču o tome kako nastaje med, zašto je kvalitet ključan i sa kakvim se izazovima pčelari danas suočavaju. I ono najbitnije, zašto su pčele važne za naš opstanak.

Oglas

Već tri decenije porodica Šeper bavi se pčelarstvom i pravljenjem meda. Proizvode razne vrste meda, od bagremovog, šumskog, planinskog, kestenovog. Tu su i drugi proizvodi, matična mliječ, med u saču, polen, propolis... Sve je organsko, priča nam Medina Šeper i dodaje da je put od cvijeta do tegle težak i dugotrajan.

"Sjećam se tog perioda gdje je otac uvijek bio na terenu, sa pčelama, ljudi misle ti staviš košnicu i eto meda, ali nije, ima dosta posla da bi bilo sve kako treba. Da bi se sve to odradilo i iznjegovalo, potrebno je vremena, odricanja, ulaganja i zalaganja", kaže Medina Šeper, proizvođač meda.

U vremenu kada sve više pažnje posvećujemo zdravoj ishrani, med se izdvaja kao jedan od najvrijednijih. No, ipak on nije samo slatki dodatak ishrani.

Stoga ako želite zdravstvene učinke, neophodan je opreza pri odabiru kvalitetnog meda. Porodica Šeper, čiji je med prije nekoliko godina proglašen najboljim na svijetu, otkriva tajnu kako izabrati dobar med.

"Jedina okom znana kvaliteta pravog meda je kristalizacija meda, sve ostalo ne može da se vidi, kad se okreće tegla, pali se nešto, možda i ima nešto, ali toliko je tehnologija napredovala, da to ustvari je nemoguće, ali ta kristalizacija je jedina okom vidljiva kvaliteta meda. Kupite od nekog koga znate, od amidže, dajdže, vidite da jedete pravi med, jer naša priča jeste hrana neka vam je lijek, a lijek neka vam je hrana", dodaje Medina.

A do meda nas vode pčele, čuvari budućnosti, koji su nažalost, kako navode pčelari, kolateralne žrtve nekontrolisanog prskanja voća.

"Od gorućih problema je svakako zdravstvena zaštita pčela, živi smo svjedoci slabe suradnje pčelara i voćara, odnosno dolazi do trovanja pčela, ne intenzivnog nego tihog, stradaju nam izletnice pčele koje donose nektar, pretvaraju ga u med predaju ga drugima, samim tim truju se izletnice, a predajom trujemo i mlade pčele i druge strukture pčela u cijeloj košnici", pojašnjava Rehad Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

A davno je rečeno, ukoliko pčele nestanu, nestaće i svijeta. Kao glavni oprašivači biljaka, ključni su za proizvodnju hrane u svijetu.

"Vjerujte da 75% biljne proizvodnje u svijetu zavisi od pčela, oko 750 milijadi dolara je direktno i indirektno vezano za pčelu i korisne insekte u smislu oprašivanja i u smislu postizanja visokih prinosa i adekvatnog kvaliteta biljnih proizvoda", ističe Enes Smajlović iz Federalnog zavoda za poljoprivredu.

Zbog toga stručnjaci i pčelari apeluju na odgovorniju upotrebu pesticida, te stvaranje pčelinjih staništa. Jer, zaštita pčela znači zaštitu biodiverziteta i naše vlastite budućnosti. Čuvajući pčele, čuvamo i život.