Građani Kantona Sarajevo predahnuli su na nekoliko dana, a onda je uslijedila epizoda upozorenja. Zbog teškog zagađenja odlukom resornog ministarstva od jučer su na snazi određene mjere. Provjerili smo šta će one donijeti građanima koji se guše u opasnom zraku - građanima čije je mjesto stanovanja skoro cijeli dan prvo na neslavnoj listi najzagađenijih gradova.

Preporuke i nekoliko zabrana. Tako epizoda upozorenja djeci zabranjuje izlazak iz škola tokom nastavnih aktivnosti i odmora. Zabranjeni su i grubi građevinski radovi, a radnicima na otvorenom nalažu se mjere zaštite. Nekima ova crtica iz plana kantonalne vlade ne znači skoro ništa: “Kad te goni potreba sine, da ideš da radiš, da preživiš.”

Velika pomoć ugroženim skupinama nije ni preporuka da ne napuštaju domove.

“Maltene i u stanu mi smeta, okolne kuće lože ugalj, i to mi smeta, ulazi mi kroz prozore, nekuda se uvlači”, kaže jedna građanka Sarajeva.

Anes Podić iz Udruženja “Eko akcija” ističe da su procjene da u Kantonu Sarajevo između 30 hiljada i 40 hiljada domaćinstava lože čvrsta goriva.

“Možete njihova ložišta zamijeniti u rasponu cijene od dvije hiljade do tri hiljade po domaćinstvu. Kanton Sarajevo, poređenja radi, samo je na skijalište na Bjelašnici, koje nema nikakvu održivu budućnost za sad potrošilo preko sto miliona maraka”, dodaje.

U gradu gdje gradnja predstavlja jedan od gorućih problema, aktivisti ne gledaju blagonaklono na mjere predviđene epizodom upozorenja. One uključuju i zabranu kretanja u zoni A automobilima i teretnim vozilima čiji motori imaju normu EURO2 ili manju. Saobraćaj se zabranjuje i za teretna vozila mase preko 3,5 tone, na glavnom gradskom pravcu od Baščaršije do Nedžarića.

“Te zabrane postoje samo na papiru. Ja sam dolazeći ovamo vidio nekoliko kamiona na glavnoj gradskoj ulici. 2020. kad smo skoro mjesec dana bili skoro mjesec dana u stanju uzbune na kraju se ispostavilo da je kaznu platio samo jedan vozač”, smatra Podić.

Profesor Geografije Vedran Zubić kaže da legislativa mora ograničiti broj stanovnika u određenim urbanim zonama.

“Ograničiti urbanu gradnju, bolje rečeno zaustaviti je na narednih deset godina. Na kraju, ograničiti broj automobila u gradu. Sarajevo ne može podnijeti više od 80.000 automobila”, ističe.

Nizar Začiragić iz neformalne grupe građana vlast optužuje da je saučesnik svih radnji koje uništavaju naše šume, vodu i zrak.

“Recimo, ako pričate sa organizatorima Zimskih Olimpijskih igara, gore na Bjelašnici su jedva dozvolili da se napravi ciljna kućica. A gore sada mi imamo Dobrinju”, dodaje Začiragić.

Dozvoljeno je puno toga, iako se do dogovora teško dolazi. Tako je i na državnom nivou, gdje se o pristupu ovom pitanju rasprave skoro i ne vode.

“Na državnom nivou moramo uspostaviti taj okvir koji će konkretno definirati pravce i ciljeve održivog razvoja i upravljanja, konkretno ovdje i povećanju kvalitete zraka”, mišljenja je Jasmin Emrić, zastupnik u PS BiH, a zastupnik Šemsudin Mehmedović dodaje: “Očekujemo i da će Vijeće ministara mnogo odgovornije se odnositi prema ovoj temi nego što je to dosad bilo.”

I dok se obrisi Sarajeva tek naziru u smogu, brojni koji djeluju u njemu lako ignorišu činjenicu da čitav niz bh. sredina muči isti problem. Podaci na stranicama ekoloških udruženja ukazuju na nezdrav zrak u Zenici, Travniku, Kaknju, Visokom – dok većina općina i gradova ni nema mjerne uređaje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje