Osam godina bez provjere znanja: Dok se Evropa suočava s padom rezultata, BiH ostaje u mraku PISA testiranja

Najnovije PISA testiranje za 2025. godinu pokazalo je veliki pad rezultata petnaestogodišnjaka u više evropskih zemalja, posebno u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finskoj. No, mi u BiH ne brinemo jer nemamo rezultata već osam godina. A možda bismo zbog toga baš trebali brinuti.

Oglas

PISA nije klasičan školski test. Njime se provjerava koliko petnaestogodišnjaci mogu primijeniti znanje u situacijama s kojima se mogu susresti u stvarnom životu.

"Učenici imaju dva upitnika, dva dijela, jedan je test koji uvijek stavlja u fokus jednu od pismenosti, u ovom slučaju 2025. prirodne nauke su bile u fokusu. Ako traje sat vremena, pola sata je odvojeno za tu oblast koja je u fokusu, a pola za druge dvije pismenosti. Svaki od tih testova ima 6 nivoa. Da bismo za nekog rekli da je funkcionalno pismen, mora uraditi zadatke na drugom nivou, dakle mora preći osnovni prag, a za one posebne je nivo zadataka na 5. i 6. nivou gdje se traže ozbiljna promišljanja i drugačije stvari", rekao je Namir Ibrahimović iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step.

A upravo je osnovni nivo 2018. godine bio nedostižan za više od polovine učenika u Bosni i Hercegovini. Rezultati su tada pokazali ozbiljne slabosti – više od polovine učenika u Bosni i Hercegovini nije dostiglo osnovni nivo znanja u sve tri testirane oblasti. Najveći udio takvih učenika bio je u matematici, gotovo dvije trećine. U čitalačkoj pismenosti ispod osnovnog nivoa bilo je 58,9 posto, a u prirodnim naukama 59 posto učenika.

Rezultati su bili upozorenje obrazovnom sistemu. Ipak, nakon toga nije bilo novih međunarodno uporedivih podataka.

"U BiH, ako politički nemamo dogovor na državnom nivou, ne možemo učestvovati nigdje van BiH i to je bio slučaj sa PISA testiranjem. Mi smo zadnji put i jedini put učestvovali 2018. godine, pod velikim pritiskom međunarodne zajednice pronašla su se sredstva da BiH može učestvovati na PISA testiranju. Dobili smo i te kako indikativne rezultate na kojima smo trebali raditi u proteklom periodu, međutim, poslije toga više nije bilo političkog interesa", naveo je Benjamin Hedžić, savjetnik u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH.

Bez novih podataka teško je procijeniti da li je u međuvremenu došlo do pomaka, ali i šta su najveći problemi s kojima se učenici danas suočavaju. Ipak, roditelji smatraju da testiranje ne bi trebalo biti samo mjerenje znanja učenika, nego više pokazatelj stanja cjelokupnog obrazovnog sistema.

"Nije u redu da se na kraju rezultati PISA testiranja oslone na djecu, kao da je u pitanju dječje čisto znanje, ne. Trebalo bi da je to slika jednog općeg stanja sistema obrazovanja, koliko je uspio da evoluira. S obzirom na to kako brzo živimo i koliko brzo napreduju i tehnologije i otkrića, svaki dan su neka nova otkrića, oskudno je to još uvijek kod nas", navela je Sanela De Lucia, dopredsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

Sljedeća prilika je PISA 2029. godine. Odluka o učešću Bosne i Hercegovine morala bi biti donesena na vrijeme, jer će učenici koji će tada biti testirani već sada biti dio obrazovnog sistema koji treba pripremiti za takvo testiranje.

"Ove ocjene koje mi damo, mi mislimo da je to ozbiljna povratna informacija i djeci i roditelju i sistemima i obrazovnim vlastima, ali ona zapravo to nije. Mi imamo vrlo malo, da ne kažem skoro nikako istraživanja koja govore o onome na koji način odgojno-obrazovne ustanove pomažu mladim ljudima da sazrijevaju u ozbiljne, zrele ljude", poručio je Namir Ibrahimović iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step.

PISA 2029. donosi i nove izazove, uključujući mjerenje medijske i AI pismenosti. Zato novo testiranje ne bi trebalo biti samo međunarodna rang-lista. Njegova vrijednost bit će u tome da pokaže šta učenici danas znaju, šta mogu primijeniti i gdje obrazovni sistem mora napraviti promjene.