Paulo Rangel, izvjestilac za BiH Evropskog parlamenta za BiH, sutra će Komisiji za vanjske poslove predstaviti Izvještaj o Bosni i Hercegovini.

Kao ključne razloge nedostatka napretka ka evropskom putu, Rangel je naveo izostanak izborne reforme, te blokadu institucija BiH. Zbog antidejtonskog djelovanja iz Republike Srpske, Rangel poziva EU na djelovanje.

Zbog blokade i bojkota državnih institucija, ugrožavanja ustavnog poretka zemlje, i sveukupnog kočenja evropskog puta BiH, Paulo Rangel u Izvještaju jasno “proziva” političare iz Republike Srpske. Traži od EU primjenu restriktivnih mjera protiv destabilizirajućih aktera, po uzoru na američke. Milorada Dodika, bar tako tvrdi, sankcije pretjerano ne zabrinjavaju.

“Pa kaže 105 miliona ne daju nama kao nekih kredita, znate šta, o čemu se tu radi, radi se o tome da se podrži Siemens da rekonstruiše dvije turbine na Trebišnjici i zamrznu neki kredit. Isto tako da Siemens ugradi svoje turbine na vjetropark koji se zove Hrgud od 35 miliona, pa eto ako oni neće imaju drugi proizvođači i mi već razgovaramo s drugim proizvođačima, nije to problem”, kaže Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH (SNSD).

Složit će se i premijer Republike Srpske, Radovan Višković, da šteta s obustavljanjem projekata u kojima su bili uključeni Nijemci u ovom entitetu, nije prevelika.

“Vjetropark nije ni bio u nekoj fazi realizacije tako da tu ne očekujemo nikakvu štetu ili bilo kakve posljedice po taj projekat. Naprotiv Vlada RS će obavijestiti kompaniju koja je imala koncesiju za izgradnju vjetroparka da se izjasni da li oni prekidaju koncesioni ugovor ili ne. Ako mene pitate da vam kažem ja bih volio da se izjasne da prekidaju”, govori Radovan Višković, premijer RS (SNSD)

Šteta je ipak za građane Gradiške, jer Njemačka je blokirala sredstva i za dugo očekivani projekat kolektora otpadnih voda. Ovakvih situacija moglo bi biti ubuduće, ukoliko se ostvare najave iz Izvještaja Rangela u kojem tvrdi da zbog zbog zastoja u reformama, BiH ugrožava pristup fondovima u okviru IPA III. Magistar EU integracija, Denis Čakardžić smatra, uskraćivanje fondova koji će štetiti građanima, nije put kojim EU treba ići.

Denis Čakardžić, magistar EU integracija dodaje da “EU nema hrabrosti i mogućnosti da zaista fokusira sankcije tamo gdje treba a to su na ličnosti. Onda će, očigledno je, ići po meni potpuno pogrešnim putem da ukine IPA fondove. Ako misle to da rade, onda je bolje da ništa ne rade. Mislim da sankcije trebaju biti jasno precizirane prema pojedincima. Ukidanje IPA fondova nije to”.

Iz Direkacije za EU integracije u našoj zemlji kažu kako nemaju za sada informacije o obustavi IPA fondova, te da uredno pripremaju projekte.

“Institucije u BiH su u koordinaciji Direkcije, a na poziv Europske komisije pripremile prijedloge projekata za IPAIII državne pakete pomoći za 2021. i 2022. godinu, te se očekuje i početak rada na državnom programu pomoći za 2023. godinu. Državni paket pomoći za BiH za 2021. Europska komisija je odobrila, a prijedlog paketa za 2022. godinu je u fazi razmatranja. Inače, u tijeku je implementacija projekata iz IPAII, a namjena IPA-e je podržati ispunjavanje prioriteta.”

Izvještaj Rangela nije obavezujući, kako za BiH, tako i za evropske institucije. Stoga magistar integracija Denis Čakardžić tvrdi, kako i nema pretjeranog smisla. U Izvještaju EU sama sebe poziva na uvođenje sankcija, dok istovremeno jača mehanizme koji zahtjevaju konsenzus za sankcije pojedincima. Očito je da Brisel još uvijek nema snage da djeluje, nego uporno i samo artikuliše stavove.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad