Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, premijer Robert Golob i ministrica vanjskih i evropskih poslova Tanja Fajon izdali su zajedničko saopštenje u kojem ponavljaju svoju podršku EU integracijama zemalja Zapadnog Balkana, te ukazuju vlastima u tim zemljama da je za ovaj proces potrebno donositi “hrabre političke odluke”.

Zajedničko saopštenje naslova “EU i Zapadni Balkan: Dvadeset godina nada i snova” prenosimo u cijelosti:

“Danas, 21. juna, je 20. godišnjica samita EU-Zapadni Balkan u Solunu, Grčka. Na ovom historijskom događaju, Evropska unija i tadašnje zemlje koje su pristupile i potencijalni kandidati sa Zapadnog Balkana su se obavezale jedna drugoj. EU se obavezala na evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, dok su zemlje u regionu podržale zajedničke vrijednosti demokratije, vladavine prava, poštovanja ljudskih i prava manjina, solidarnosti i tržišne ekonomije. Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve nas – EU sa njenim državama članicama, uključujući Sloveniju, i Zapadni Balkan.

Slovenija visoko cijeni Samit, jer je dao novu nadu za stabilizaciju regiona nakon godina ratova, političke nestabilnosti i ekonomske stagnacije nakon raspada Jugoslavije. To je dalo život snu o evropskoj budućnosti koja će dovesti do pozitivnih promjena: povećanog prosperiteta, poboljšane povezanosti i poboljšanih međuljudskih kontakata.

U posljednjih dvadeset godina kroz saradnju je postignuto mnogo. Zapadni Balkan je zabilježio opštu stabilnost. Zemlje regiona danas uživaju prednosti bezviznog režima, a region od tada bilježi stalan ekonomski napredak. EU je daleko najveći donator i investitor u regionu, jer prirodno gravitira ka Zapadnom Balkanu, i obrnuto.

Slovenija je čvrsto podržavala proširenje unutar Evropske unije. Pomagali smo našim partnerima sa Zapadnog Balkana dajući našu političku podršku i zagovarajući procese u vezi sa proširenjem u regionu. Pomagali smo na sve moguće načine. To je bila naša dugoročna politika koja se neće mijenjati.

Međutim, nije tajna da su mnoge prilike propuštene s obje strane. Čini se da je prvobitni entuzijazam za reformu na Zapadnom Balkanu djelimično nestao tokom dvije decenije i da, kao rezultat toga, svjetlo na kraju tunela koje ukazuje na članstvo u EU izgleda dalje nego što smo se nadali da će biti u ovom trenutku. Međutim, EU se suočava sa sopstvenim izazovima, a proširenje nije uvijek bilo prioritet. Evropska unija je sada primorana da se nosi s posljedicama rata u Ukrajini, što nas je natjeralo da preispitamo svoj pristup procesu proširenja EU općenito. Vjerujemo da je jasno da je proces proširenja u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnička vježba. Ipak, dalje proširenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnom napretku zemalja kandidata. Potrebne su hrabre političke odluke.

Naše poruke regionu, Evropi i svijetu su jasne. Prvo, EU je objektivno veoma dobar izbor za region, ali je na zemljama Zapadnog Balkana da odluče o svojoj budućnosti. Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu. Našu politiku vodi solidarnost sa zemljama i ljudima Zapadnog Balkana. Slovenija želi ono što ljudi žele: stabilnost i sigurnost kao preduslov za prosperitet i ekonomski napredak.

Zemlje Zapadnog Balkana koje teže pristupanju EU mogu računati na Sloveniju, sada i u budućnosti”.