Bosna i Hercegovina ima oko 8 posto površine pod minama. Tačnije, 950 miliona metara kvadratnih površine je pod neeksplodiranim ubojitim sredstvima, odnosno, u FBiH je to 750 miliona, te oko 200 miliona kvadratnih metara u Republici Srpskoj. Kada je u pitanju područje FBiH, minama najzagađenije površine imaju Hercegovačko-neretvanski, Zeničko-dobojski, Srednjebosanski, Unsko-sanski kanton, te Tuzlanski kanton. Posjetili smo ekipu deminera na Lisači kod Kalesije.

Jedva pristupačnim putem kroz šume dolazimo do Lisače iznad Kalesije gdje je deminirano oko 85.000 metara kvadratnih. Za minsko polje sprema se Admir Hamidović sa dvodecenijskim iskustvom i potrebnom opermom.

“Sastoji se od pancira koji ima zaštitni dio na prednjem dijelu i na pozadini. Imam kacigu sa vizirom koja služi za zaštitu očiju i glave. Ovaj dio pancira služi za donje ekstremitete koliko može. On je namjenjen za zaštitu od manjih ubojitih sredstava”, pojasnio nam je, te dodao:

“Koncentracija mora biti na maksimalnom nivou. Naš dozvoljeni rad u toku dana je maksimalno pet sati, a to ne znači da se mora raditi pet sati. Ako je čovjek pod nervozom i stresom, mora biti udaljen iz radne staze”.

“Za sada na lokaciji je 15 deminera, a odvje nas je ukupno 20. Imamo medicinsku podršku i vođe timova”, kazao je Slaven Perić, rukovodilac radilišta i vođa tima FCUZ-a.

Tempo deminiranja ovisan je o pristupačnosti terenu, vremenskim uslovima ali i drugim faktorima.

“Evo jučer su nam se pojavili zmije i poskoci, a da ne pominjem minsku situaciju. Na ovom prostoru ima dosta mina. I na susjednim radilištima koje su radile Oružane snage, također, pronađeno je dosta mina”, kaže Perić.

Okonačan je po jedan projekat deminiranja u Čeliću, Gradačcu i Tuzli, a traju dva projekta u Kladnju. Proces deminiranja u Tuzlanskom kantonu odvija se kontinuirano, ali sporo. Uvedena je i nova metoda ciljano-tehničkog izviđanja.

“Moramo biti zadovoljni jer deminirana površina od 33 miliona metera kvadratnih, daje nam za pravo da kažemo da su odrađeni veliki poslovi. Nadamo se da će u narednom periodu, uz anagažman dodatnih, domaćih organa vlasti i izdvajanja većeg djela finasijskih sredstava, proces deminiranja biti ubrzan”, kazao je Benedin Pejić, Kantonalna uprava civilne zaštite Tuzla.

“Često puta imamo posjete planinara, lovaca, turista. Vidite kakav je pogled. Odavdje vidimo četiri opštine Tuzlanskog kantona. Cilj deminiranja je i taj razvoj turizma na području opštine Kalesija”, kazao je Fikret Križevac, koordinator za deminiranje Opštine Kalesija.

Ipak, sve ovisi od priliva finansijskih sredstava jer kvadrat deminiranja košta od 2 do 4 KM, ovisno od tehnike.

“Područja uz planinu Ozren kod Lukavca, područja Sapne, Teočaka i Čelića i dalje vape i zjape za donatorima i deminerima kako bi se pristupilo deminiranju sumnjivih površina”, kaže Pejić.

“Jako nezahvalan posao. Jako stresan, odgovoran, složen u ovakvim uslovima dešavanja u svijetu. Mi se borimo da oslobodimo svaki metar naše BiH, da očistimo i stvorimo jedan siguran ambijent”, ističe deminer Hamidović.

U protekloj godini u ovom kantonu je postavljeno novih 1.500 oznaka, a koje uništavaju vremenski uslovi i neodgovorni pojedinci koji ulaze u polja namjerno, zbog sječe šume, lova ili radoznalosti. Do danas je bilo više od 200 minskih nesreća u kojima je poginulo 137 osoba, a 139 ranjeno. U posljednje tri godine nije niko poginuo.

Oko 3 posto površine TK nalazi se pod minama. Nakon čišćenja ovog prostora, preostaju mnoge druge lokacije, a to je zadatak države koja se treba više uključiti u rješavanje ovog problema.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad