Latinka Perović nije često zadnjih godina govorila u javnosti, a jedan od svojih posljednjih intervjua dala je za N1 televiziju 2021. godine, kada je govorila o odnosima BiH i Srbije.

Perović je u intervjuu za N1 u avgustu prošle godine rekla da tri naroda unutar BiH trebaju da pronađu sporazum.

“Tražili su ga kroz čitavu istoriju i čitavo vrijeme”, rekla je Perović.

Ona je rekla da se u svim nezavisnim državama proizišlim iz Jugoslavije dešavaju važna kretanja, te da dolaze mladi ljudi koji traže odgovore na brojna pitanja.

“Vjerujem u unutrašnju mobilizaciju energija. To je put emancipacije i evropeizacije. Značajno je da je EU otvorila vrata ovim zemljama, da je dala ogromna sredstva i da je prisutna, ali fokus treba biti na ljudim akoji žive u tim zemljama. Oni moraju da nađu načine”, pojasnila je u intervjuu svoj stav o stanju u regionu.

Tom prilikom Perović je iznijela stav da dok god Srbija bude zarobljena velikodržavnim projektom i dok bude gajila namjeru da sve Srbe stacionira u jednu državu, kao što je to bila namjera u ratovima 90-ih godina, ona je kao država neuskladiva sa Evropom i evropskim vrijednostima.

Intervju pogledajte u nastavku:

Na programu N1 BiH intervju s Latinkom Perović emitovat će se večeras od 22 sata i 30 minuta. 

Latinka Perović, jugoslovenska historičarka i političarka, preminula je jučer u Beogradu u 89. godini.

Sa samo 27 godina bila je predsjednica Antifašističkog fronta žena Srbije (AFŽ). Obavljala je dužnost sekretara Saveza komunista Srbije od 1968. do 1972. godine. Smatrali su je najuticajnijom ženom u zemlji u to vrijeme i jedinom koja svoju poziciju nije dobila udajom za moćnijeg muškarca, već zahvaljujući svojoj inteligenciji, sposobnosti i ambicijama.

1972. godine Josip Broz Tito smjenjuje je sa pozicije sekretara iz straha da su njena uvjerenja previše liberalna.

Nikada se nakon toga više nije vratila u politiku. Posvetila se historijskom istraživanju i postala poznata kao stručnjak za srpsku historiju 19. vijeka, kao i srpsku savremenu historiju.

Od 1976. do 1998. radila je na Institutu za noviju historiju Srbije. U svojim tekstovima i studijama o savremenoj Srbiji, često naglašava da Srbija ima potrebu za političarem koji će javno preuzeti odgovornost za zlodjela počinjena u bivšoj Jugoslaviji kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim državama i spriječilo ponavljanje slične tragedije.