Oglas

Deliblatska peščara

„Evropska Sahara“ kod Beograda: Požar je ljetos zahvatio više od trećine pješčare

author
N1 Sarajevo
21. nov. 2026. 07:00
AA-20260919-42512737-42512715-ZVERNEC_PRIRODNI_BISER_ALBANSKE_OBALE_KOJI_SPAJA_MORE_SUMU_I_HISTORIJU.jpg
Ilustracija | Olsi Shehu/Anadolija

Deliblatska peščara u južnom Banatu, koju zovu „evropskom Saharom“, ovog ljeta je doživjela najteži udarac u novijoj historiji. Prema satelitskim podacima javnog preduzeća Vojvodinašume, vatra je zahvatila više od 12.000 hektara, a naučnici sada traže da se rezervat obnavlja domaćim vrstama, a ne borom i bagremom.

Oglas

Kad se u regionu govori o pustinji, gotovo uvijek se misli na Deliblatsku peščaru. Taj pješčani prostor jugoistočno od Pančeva, između Dunava i Banata, godinama se predstavlja kao „evropska Sahara“, iako izgleda bitno drugačije od afričkih dina.

Pješčara, a ne pustinja

Vojvodinašume, javno preduzeće koje upravlja specijalnim rezervatom prirode, opisuju Deliblatsku peščaru kao najveći kontinentalni pješčani teren u Evropi. Prostire se na blizu 35.000 hektara, a oblikom podsjeća na elipsu koja se pruža od jugoistoka prema sjeverozapadu i obuhvata i dio toka Dunava s močvarama i adama.

Pijesak je ovdje nataložen tokom ledenog doba. Kasnije ga je košava, jaki istočni vjetar poznat svakome ko je bio u Beogradu zimi, premještala i oblikovala dine koje se danas uzdižu na 70 do 200 metara nadmorske visine. Pješčara je obrasla stepom, šikarom i šumom, pa je preciznije zvati je pješčanim terenom nego pustinjom u klimatskom smislu.

Vukovi, orlovi i više od 900 biljaka

Vojvodinašume navode da u rezervatu raste više od 900 biljnih vrsta, podvrsta i varijeteta, među kojima su rijetke, reliktne i endemske biljke. Grupa naučnika i stručnjaka u oktobru je navela da peščara ukupno ima više od 2.500 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je više od 400 zakonom zaštićeno.

Ovdje živi stalna populacija vuka, a od ptica se izdvajaju banatski soko i orao krstaš. Mali vranac u peščari ima jedino sigurno gnijezdilište u Srbiji. Područje je još 1989. proglašeno međunarodno značajnim staništem ptica.

Požar koji je trajao sedmicama

Ovog ljeta peščaru je zahvatio požar koji je izbio u julu i gorio nekoliko sedmica. Konačne brojke stigle su tek sredinom oktobra, nakon analize satelitskih snimaka: prema Vojvodinašumama, izgorjelo je 11.394 hektara unutar rezervata i još 860 hektara izvan njegovih granica, ukupno oko 12.250 hektara.

To znači da je vatra zahvatila više od trećine površine koju Vojvodinašume navode za cijelu pješčaru, odnosno više od 120 kvadratnih kilometara.

Naučnici traže obnovu bez bora i bagrema

Sredinom oktobra Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu predstavio je platformu za obnovu peščare, koju su uz stručnjake podržali fakulteti iz Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, Prirodnjački muzej, SANU i Matica srpska.

Glavna preporuka je da se izgorjela područja ne pošumljavaju borom ni invazivnim vrstama poput bagrema, nego domaćim listopadnim drvećem, kao što su hrast kitnjak, lužnjak i srebrna lipa. Traže i sistem za rano otkrivanje požara s automatskim uzbunjivanjem, dugoročno praćenje staništa i podzemnih voda te procjenu uticaja postojećih i planiranih vjetroelektrana.

Stručnjaci predlažu i da se rezervatom upravlja prema Zakonu o zaštiti prirode, a ne prema Zakonu o šumama, te da program obnove vodi nezavisni multidisciplinarni tim uz otvorenu javnu raspravu.

Kako posjetiti peščaru kad prođe zima

Za posjetioce je ključno mjesto Edukativni centar Čardak, otvoren 2010. godine, odakle polazi šest označenih pješačkih i biciklističkih staza. Ko planira proljetni obilazak, prije puta treba provjeriti koje su staze otvorene nakon požara, jer se dio terena tek oporavlja. Ako vas zanimaju slični prirodni fenomeni, pogledajte i gdje se u Evropi nalaze prave pustinje.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama