Prof. Tatjana Mićević Đurić, povjesničarka umjetnosti, rekla je u emisiji Izvan okvira da je anahrono u 21. stoljeću postavljati spomenike srednjovjekovnim kraljevima. Ipak, dodaje, u slučaju spomenika kralju Tvrtku: neupitno je riječ o bosanskom kralju.
Prema riječima profesorice sa Sveučilišta u Mostaru, građanska inicijativa o podizanju spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu lijepo zvuči, no ona otvara pitanje opravdanosti postavljanja spomenika srednjovjekovnom kralju.
“Sve je trebalo jasno odrediti. Uz odluku o postavljanju spomenika treba donijeti i odluku o prostoru na kojem će se taj spomenik postaviti. Spomenik ne pada s neba, on mora biti u korelaciji s prostorom i biti uvjerovan prostor”, rekla je povjesničarka umjetnosti sa Filozofskog fakulteta u Mostaru – Tatjana Mićević Đurić, dodajući da to “očigledno nije bio slučaj sa ovim spomenikom”.
Nakon 632 godine rasprava: Je li kralj Tvrtko Srbin, Hrvat, Bosanac ili Bošnjak?
Prema njezinom mišljenju, anahrono je danas graditi takve spomenike, ali napominje kako je neupitno – kad se govori o kralju Tvrtku – riječ o srednjovjekovnom bosanskom kralju:
“Zašto je srednji vijek tako interesantan? Tvrtko je bio bosanski kralj i to je neupitno, međutim Tvrtko nije bio kralj AVNOJ-evske Bosne i Hercegovine. On je bio vlasnik, vladar, feudalac, koji je imao posjed i koji je živio u posve drugačijem svijetu. Riječ je o odosnima koji su posve drugačiji od današnjih. Smiješno je i anahrono graditi takve spomenike danas. Ideja o takvim spomenicima potječe iz 19. stoljeća, a mi živimo u 21. stoljeću”, dodala je prof. Mićević Đurić u razgovoru za N1.
Naglašava kako se u srednjem vijeku pokušavaju pronaći argumenti za aktualna promatranja prošlosti u cilju ostvarivanja partikularnih interesa.
“Postoje stvari koje su neupitne i dokazane, postoje povijesni dokumenti, ali bojim se da ih mi danas tumačimo izvan okvira srednjovjekovne misli i okolnosti. Mi ne možemo pouzdane spoznaje iz srednjeg vijeka promatrati s aspekta današnjih društvenih i političkih odnosa”, smatra profesorica Mićević Đurić te dodaje kako često na naučnim skupovima i konferencijama postavlja pitanje bavljenja modernom historijom umjetnosti:
“Osamdeset posto povjesničara umjetnosti bavi se modernom umjetnosti: to je umjetnost ovog vremena, lako je doći do ideja koje stoje iza tih umjetničkih stvaranja”, dodala je.
Imamović: Kralj Tvrtko je naslijeđe svih nas, niko nema pravo da ga prisvaja
Prof. dr. Mićević Đurić predaje na Odsjeku povijesti umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, a ujedno je predsjednica i osnivačica Udruge povjesničara umjetnosti Hercegovine. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Područja njezinog užeg akademskog interesa su starija umjetnost BiH i regiona.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare