Prstaci su zabranjeni i u Neumu: Evo kolike kazne prijete restoranima i roniocima

Hercegovačko-neretvanski kanton jedini u BiH ima more, pa je i jedini koji je morao propisati šta se u njemu smije loviti. Zakon o morskom ribarstvu objavljen je u kantonalnim Narodnim novinama broj 7 iz 2014. i na snazi je od 11. septembra te godine. Jedan njegov član posvećen je samo jednoj vrsti: prstacu (Lithophaga lithophaga).

Šta tačno piše u zakonu

Član 8 kaže da je radi zaštite stjenovite obale kao posebnog staništa zabranjeno skupljati prstace, držati ih na plovilu, pretovarati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, posjedovati, prodavati, izlagati ili pokušati staviti u promet. Zabrana važi na cijeloj teritoriji kantona, a obuhvata i izvoz i uvoz.

Kazne su u članu 45:

• pravno lice ili obrtnik: od 10.000 do 15.000 KM (otprilike od 5.100 do 7.700 eura),
• odgovorno lice u pravnom licu: od 1.000 do 3.000 KM,
• fizičko lice: od 300 do 1.500 KM.

Nadzor nad provođenjem zakona imaju kantonalni poljoprivredni inspektori i inspektori koje ovlasti lokalna samouprava, dakle i općina Neum.

Ista zabrana od Hrvatske do Španije

Neum nije izuzetak, nego dio pravila koje važi oko njega. Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o ribolovu u Sredozemlju u članu 8 zabranjuje lov, držanje na brodu, pretovar, iskrcavanje, skladištenje, prodaju i izlaganje prstaca. Ta uredba važi u svim članicama EU na Mediteranu, pa i u Hrvatskoj, koja Neum okružuje s obje strane.

Italijanski državni institut za zaštitu okoliša ISPRA navodi da je prstac zaštićen i Direktivom o staništima (Aneks IV), Bernskom konvencijom, Barcelonskom konvencijom i CITES-om, konvencijom o trgovini ugroženim vrstama.

Zašto se zbog jedne školjke razbija kamen

Prstac ne živi na stijeni, nego u njoj. Buši galerije u tvrdom krečnjaku i tu raste, i to vrlo sporo: prema ISPRA-i, nakon tri godine dug je oko tri centimetra, a rast se s godinama još usporava.

Da bi ga izvadio, ronilac mora razbiti kamen, najčešće pneumatskim čekićem. Sa stijenom nestaje i sve što je na njoj raslo, alge, beskičmenjaci i ribe koje se tu hrane. Nikša Glavić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku za BIRN je objasnio da razaranje podloge narušava cijeli ekosistem.

Šta je BIRN zatekao u Neumu

Balkanska istraživačka mreža BIRN u oktobru 2025. objavila je istraživanje u kojem navodi da su prstaci i pored zabrane bili u ponudi u neumskim restoranima. Novinar ih je vidio na ledu i na tabli dnevne ponude u jednom restoranu, BIRN navodi cijenu od 40 KM za porciju od 300 grama, a od 26 neumskih restorana na TripAdvisoru najmanje devet ih je, sudeći po recenzijama gostiju, služilo.

BIRN je ocijenio da je Neum vjerovatno posljednje mjesto u Evropi gdje se prstaci otvoreno nude na jelovniku. Općinska i kantonalna inspekcija nisu odgovorile na upite novinara. Direktor neumske turističke organizacije Nikola Prkačin problem je pripisao nedostatku inspekcija i pozvao goste da ih ne traže, uz napomenu da se šteta ne može popraviti 30 do 50 godina.

Za ovaj tekst nismo mogli provjeriti da li se prstaci u Neumu nude i ove godine. Zakon je, u svakom slučaju, jasan: ko ih ponudi, prodaje ili drži, krši propis koji važi više od 12 godina.