Svijet ima dvije opcije - pakt o klimatskoj solidarnosti ili pakt o kolektivnom samoubojstvu, upozorio je u ponedjeljak generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres na klimatskom skupu COP27 u Egiptu. Nakon uspješno završenog prvog dana konferencije u Sharm el Sheiku, donosimo vam istaknute govore državnih lidera koji su se pojavili na sceni.

Emmanuel Macron: svijet ne bi trebao žrtvovati svoje klimatske obaveze zbog ruskog rata u Ukrajini.

„Ruska agresija na Ukrajinu ne samo da je dovela do rata na evropskom tlu, već je donijela i neizvjesnost i napetost u svijet, donoseći poteškoće nad teškoćama“ rekao je predsjednik Francuske, Emanuel Macron.

On kaže da bi ukrajinska kriza – koja je nastupila samo nekoliko mjeseci nakon pandemije Covida – navela mnoge da kažu da imaju druge prioritete na koje se mogu fokusirati.

“Ali u isto vrijeme vidimo da su mnoge države pogođene posljedicama raspleta klime, i moramo pokazati da je klimatska vanredna situacija dobro i zaista ovdje“, izjavio je.

Macron tvrdi da se svjetske klimatske obaveze ne bi trebale žrtvovati, posebno za bogate zemlje, uključujući Francusku, prenosi BBC.

„Moramo nastaviti da radimo na frontu ublažavanja i moramo prevesti naše ekonomije od uglja“, kaže on, dodajući da pomoć zemljama u razvoju u tome takođe mora biti prioritet.

Planovi za smanjenje emisija za 55% do 2030. godine trebali bi se zasnivati na “energetskoj trijeznosti” i ubrzanom razvoju obnovljivih izvora energije i rješenja koja će pomoći prelasku sa fosilnih goriva i nuklearne energije.

Istaknuo je da ne smijemo zaboraviti da je ova borba protiv klimatskih promjena povezana s borbom za biodiverzitet. Priroda je naš najbolji saveznik za postizanje ciljeva.

Zemlje koje imaju rezerve biodiverziteta, morske ili kopnene, imaju neprocjenjive resurse ugljika i mora im se pomoći da u prvi plan stave rješenja zasnovana na prirodi, kaže on.

Dodao je da Francuska neće podržati nikakva istraživanja morskog dna.

“Moramo se pomiriti s konceptom finansijske solidarnosti“, kaže on prije nego što potakne zemlje da urade ono na što su se obavezale prije 12 godina: pomognu da se 100 milijardi dolara godišnje usmjeri prema manje bogatim zemljama kako bi im se pomoglo da se prilagode klimatskim promjenama.

Ističe da su zemlje UN-a trenutno bliže granici od 50 milijardi dolara – ali to se može promijeniti.

Rishi Sunak: Rat u Ukrajini razlog je za brže djelovanje u vezi s klimom

Britanski premijer Rishi Sunak obratio se na konferenciji COP27 u Egiptu, u svom prvom međunarodnom izletu otkako je postao premijer.

Svoj govor je počeo pričom o COP26, kada se pokojna kraljica Elizabeta II obratila na konferenciji, navodeći da “kada se nacije udruže u zajedničkom cilju, uvijek ima mjesta za nadu”.

“Današnje pitanje je ovo, možemo li sazvati kolektivnu volju da ih isporučimo? Vjerujem da možemo“, izjavio je Sunak

Sunak kaže da je borba protiv klimatskih promjena i moralni i ekonomski imperativ, navodeći rusku invaziju na Ukrajinu kao kritičan trenutak.

On kaže da rat ruskog predsjednika Vladimira Putina nije razlog da se ide sporo sa smanjenjem emisija, već razlog da se ide brže.

Navodi da Velika Britanija ulaže u novu zelenu infrastrukturu, uključujući i pomoć zemljama u razvoju da isporuče “brzi put čistog rasta”.

Dodaje da su među njima ulaganja od 65 miliona funti u niz zelenih investicionih projekata. Sunak tvrdi da to nije samo moralno, već je i ekonomski ispravno jer klimatska sigurnost ide ruku pod ruku sa energetskom sigurnošću.

Scholz: U ime Njemačke poručujem – neće biti preporoda fosilnih energija

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je ruski rat u Ukrajini pokazao da je prelazak na obnovljive izvore energije “imperativ sigurnosne politike”, kao i klimatska, okolišna i ekonomska politika usmjerena ka budućnosti.

“Prestat ćemo koristiti fosilna goriva, bez “ako” ili “ali”! Ne smije doći do globalne renesanse fosilnih goriva“, izjavio je, iako je Njemačka zatražila od energetskih kompanija da odgode zatvaranje elektrana na ugalj jer je rat u Ukrajini poremetio opskrbu energijom.

“Odlučna djela moraju slijediti naša odlučna obećanja u pogledu zaštite klime. Odlučni smo u nakani da napustimo ugalj“, istaknuo je socijaldemokratski kancelar, čelnik koalicije u koju ulaze Zeleni i liberali.

Njemačka vlada je odlučila produžiti rad nekoliko elektrana na ugalj do proljeća 2024., ali zadani cilj napuštanja te vrste energije do 2030. i dalje je na snazi.
Scholz misli da tranzicija prema obnovljivim izvorima energije “nije samo klimatski, ekonomski i ekološki”, nego i “sigurnosni imperativ” kojemu u prilog svjedoči njemačka ovisnost o ruskim energentima.

Talijanska premijerka pozvala na više akcije protiv klimatskih ‘grešnika’

Novi talijanska desničarska premijerka, Giorgia Meloni, izjavila je da je Italija i dalje “snažno opredijeljena” da nastavi svoj put dekarbonizacije u skladu s Pariškim sporazumom.

“Namjeravamo da nastavimo sa pravednom tranzicijom kako bismo podržali pogođene zajednice i nikoga ne ostavili iza sebe“, rekla je ona.

Najpredanije zemlje riskirale su plaćanje visoke cijene za razliku od onih koje su uglavnom odgovorne za emisije CO2 na Zemlji. “To je paradoksalno i potrebne su mjere za rješavanje te neravnoteže”, izjavila je Meloni.

Ako to ne uspije, svi napori i događaji, poput sastanka COP27 u Sharm el-Sheikhu, mogli bi biti uzaludni. Svijet je na ključnoj tački povijesti i mora pronaći rješenja sada, to duguje sljedećim generacijama, rekla je talijanska premijerka.

Ova mediteranska zemlja teži zelenijim izvorima energije i boljoj diversifikaciji općenito. Nedavno je nova premijerka izjavila da bi mogla zamisliti više solarnih elektrana na jugu Italije.

O čemu se radi?

Tolika rasprava o klimatskim promjenama usmjerena je na ograničavanje zagrijavanja na 1,5C iznad predindustrijskih nivoa, umjesto da se pušta da poraste na 2C. Ta razlika može izgledati mala – ali će imati ogromne globalne posljedice.

Svijet je već u prosjeku za oko 1,1C topliji nego što je bio na kraju 19. vijeka, sa značajnim uticajima širom planete.

Ako se prosječne globalne temperature održe ispod 1,5C iznad predindustrijskih nivoa do 2100. godine, ledeni pokrivači i glečeri će se nastaviti topiti i nivo mora će rasti. Održavanje rasta ograničenim na taj nivo smanjilo bi nivoe masovnih poplava i spriječilo bi milione ljudi da izgube svoje domove zbog porasta mora.

To bi također moglo smanjiti broj ljudi koji se bore s pristupom vodi za 50% za razliku od situacije s povećanjem 2C, navodi Nasa.
Na 2C, život bi mnogima mogao postati nepodnošljiv. Svi tropski koralni grebeni bi bili uništeni, a poplave bi se pogoršale. Ogroman broj životinja i biljnih vrsta izgubio bi svoja staništa i mnogo više ljudi bi se suočilo s ekstremnom vrućinom nego sa 1,5C

Zagrijavanje od 3C naviše bi imalo zaista katastrofalne implikacije za našu planetu, sa stotinama miliona ljudi raseljenih iz svojih domova zbog porasta nivoa mora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad