Raguž: Čekaju nas četiri godine tenderizacije, na meti su Centralna banka i konvertibilna marka - to je rušenje temelja BiH

Raguž je pojasnio da HRS ima razloga za zadovoljstvo vlastitim izbornim rezultatom, ali da Hrvatska petorka nije uspjela ostvariti ambiciju da postane nezaobilazan faktor prilikom formiranja izvršne vlasti na svim nivoima.

"Ako bih gledao pojedinačno kao HRS, mi smo u promilima narasli. Ponovili smo rezultat s prošlih općih izbora, malo ga pojačali, ali općenito kao petorka nismo ostvarili one maksimalne ciljeve koje smo zadali", rekao je Raguž.

Naglasio je da HRS ne odbacuje mogućnost učešća u vlasti, ali da neće prihvatati političke aranžmane samo radi dobijanja funkcija.

"Postoje određene kalkulacije koje uključuju i nas, ali nećemo se gurati, niti ćemo biti ičiji privjesak", poručio je.

Hoće li SDA, HDZ BiH i SDP formirati novu većinu?

Govoreći o eventualnoj saradnji s HDZ-om BiH, Raguž je potvrdio da između dvije stranke do sada nije bilo zvaničnih pregovora.

"Bilo je određenih neslužbenih kontakata, ali dalje od toga se nije išlo", kazao je.

Prema njegovom mišljenju, politička situacija postat će jasnija nakon konstituisanja klubova naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i nakon utvrđivanja sastava Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Posebnu pažnju, smatra, treba obratiti na poziciju SDP-a i njegovu eventualnu ulogu u formiranju vlasti na federalnom i državnom nivou.

Raguž je ocijenio da SDA, HDZ BiH i SDP, gledano kroz raspodjelu mandata, imaju mogućnost uspostavljanja parlamentarne većine. Ipak, ostavlja otvorenom mogućnost drugačijeg političkog dogovora i formiranja novih koalicija.

"Očekujem četiri godine stagnacije i tenderizacije"

Komentarišući odnose vodećih političkih stranaka, Raguž je iznio tvrdnju da je saradnja SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a nastavljena i tokom prethodnog mandata, bez obzira na formalni sastav vladajućih koalicija.

"Bez obzira što SDA nije participirala u vlasti na razini Federacije, itekako je ta osovina funkcionirala i tijekom ove većine koja je bila u biti trojkaška, takozvana većina", izjavio je.

Svoju ocjenu obrazložio je iskustvom iz Parlamenta Federacije BiH, navodeći da je kroz zakonodavni rad mogao pratiti koji projekti dobijaju podršku i u čijem interesu se, prema njegovom mišljenju, donose pojedina zakonska rješenja.

Smatra da bi u novom mandatu takvi politički odnosi mogli postati još izraženiji.

"Ja, nažalost, očekujem četiri godine stagnacije, četiri godine bavljenja samim sobom, četiri godine isključivo kadrovske politike i tenderizacije", upozorio je Raguž za BHRT.

Prema njegovoj procjeni, političke stranke najprije će se baviti raspodjelom funkcija i međusobnim obračunima, dok će rješavanje problema građana ostati u drugom planu.

"Daj Bože da me stvarnost demantira, da ću biti u krivu, ali bojim se da će prvo biti kadrovska politika na dnevnom redu, pa onda osveta za ono što se događalo ranije, pa tek onda ćemo razgovarati o nečem drugom", rekao je.

Nova vlast u Federaciji BiH možda tek na proljeće

Raguž smatra da proces uspostavljanja vlasti treba posmatrati odvojeno na federalnom i državnom nivou, jer se razlikuju političke okolnosti i procedure.

Podsjetio je da su za formiranje vlasti u Federaciji BiH važni rokovi koje je odredio tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, dok će na državnom nivou presudnu ulogu imati sastav Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Ne isključuje ni mogućnost da pregovori u Federaciji BiH ne budu završeni u propisanim rokovima, što bi moglo otvoriti pitanje ponavljanja izbora. Ipak, vjeruje da će političke stranke pokušati pronaći kompromis.

"Nije nemoguće, ali mislim da će se na kraju dogovoriti na nekakav način", ocijenio je.

Prema njegovim očekivanjima, konkretniji izgled nove federalne vlasti mogao bi biti poznat tek u aprilu ili maju naredne godine.

"Ja mislim da bi tamo nekad, četvrti, peti mjesec dogodine, mogli imati obrise, konkretne obrise nove izvršne vlasti u Federaciji", rekao je Raguž.

Kada je riječ o državnom nivou, predviđa još složeniji proces, obilježen dugotrajnim pregovorima i međusobnim političkim uslovljavanjima.

Upozorenje zbog Centralne banke BiH: "To je rušenje temelja države"

Jedan od dijelova razgovora bio je posvećen zahtjevima za promjene u funkcionisanju Centralne banke Bosne i Hercegovine i postojećeg valutnog odbora.

Raguž je upozorio da bi zadiranje u taj sistem moglo imati dalekosežne posljedice po ekonomsku stabilnost zemlje.

"To nije radikalno, to je promjena u temelju Bosne i Hercegovine", ocijenio je.

Prema njegovom tumačenju, otvaranje prostora za politički utjecaj na valutni odbor moglo bi omogućiti dodatno zaduživanje i povećati rizik od inflacije, uključujući mogućnost nekontrolisanog emitovanja novca.

"Zato je meta na Centralnoj banci, zato je meta na valutnom odboru i zato je meta na povezanosti konvertibilne marke sa deviznim rezervama", izjavio je.

Upozorio je da bi promjene postojećeg monetarnog sistema mogle ozbiljno ugroziti temelje na kojima počiva finansijska stabilnost Bosne i Hercegovine.

"Ako dopustimo to, to nije radikalan potez, to je rušenje temelja Bosne i Hercegovine", poručio je Raguž.

Smatra da zahtjevi koji se tiču Centralne banke dodatno otežavaju ionako složene pregovore o uspostavljanju nove vlasti na državnom nivou.

Šta očekuje od Darijane Filipović?

Govoreći o izboru Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH, Raguž je kazao da će njenu političku ulogu ocjenjivati prema konkretnim potezima i načinu na koji bude koristila ustavna ovlaštenja.

Podsjetio je na prethodne članove Predsjedništva BiH, dovodeći u pitanje njihov stvarni doprinos poboljšanju životnog standarda građana.

"Neću prejudicirati ništa, ali sjetite se samo kad je Dragan Čović bio član Predsjedništva, ne samo Dragan Čović, kad je Željko Komšić, svi ovi koji su bili članovi Predsjedništva, je li nam život prije njih i poslije njih bio imalo bolji? Nije, apsolutno nimalo", rekao je Raguž.

Izrazio je očekivanje da će Filipović iskoristiti raspoložive mehanizme kako bi djelovala u interesu društva i ispunila obećanja koja je iznosila tokom predizborne kampanje.

Plate političara trebale bi zavisiti od njihovog učinka

Na kraju gostovanja Raguž se osvrnuo i na pitanje načina određivanja plata izabranih zvaničnika.

Umjesto njihovog vezivanja isključivo za postojeće ekonomske parametre, predložio je sistem u kojem bi visina primanja zavisila od ostvarenih rezultata.

"Definirajte političare KPI-evima i ako na kraju mjeseca zadovolje svoje planove, onda im platiše. Nek' plata bude direktno proporcionalna ključnim pokazateljima njihovog rada", kazao je.

Prema njegovom mišljenju, uvođenje mjerljivih pokazatelja uspješnosti rada moglo bi povećati odgovornost političkih predstavnika prema građanima koji su im dali povjerenje na izborima.