Koizvjestitelj Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE) za Bosnu i Hercegovinu Zsolt Nemeth predstavio je na današnjoj sjednici, a nakon posjete delegacije skupštine našoj zemlji, izvještaj o stanju u BiH, ukazavši na neophodnost daljih reformi. Tokom izlaganja izvještaja ključne probleme je identificirao u izbornoj reformi, koja je, kako je rekao nepotpuna bez izmjene Ustava, ali i u govoru mržnje odnosno negiranju genocida u Srebrenici.

Član delegacije Alexandar Nikoloski i Nemeth, autori izvještaja, smatraju kako je rasprava o ovom izvještaju pravodobna jer su se u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini dogodili mnogi događaji.

“U nekim od naših zemalja ovi su događaji prošli nezapaženo u dramatičnom toku događaja, npr. u Ukrajini, ali skreću punu pažnju naše Skupštine. Glavni pokretač ovih promjena je procedura pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. U junu 2022. godine, prije općih izbora, glavni politički akteri usvojili su politički dogovor o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu. Prema tom sporazumu, državne institucije na svim razinama vlasti uspostavljene su u rekordnom roku nakon izbora. Dogovorene su i izglasane važne reforme koje se odnose na sprječavanje sukoba interesa, neovisnost pravosuđa, borbu protiv pranja novca i mehanizme protiv mučenja i zlostavljanja. Sve to u vrlo ograničenom vremenskom razdoblju. U kratkom vremenskom periodu, koalicija vlasti na državnoj razini je dokazala da uz političku volju i za najsiromašnije težnju zajedničkom cilju, Bosna i Hercegovina može provesti reforme”, naglasio je Nemeth u uvodnom obraćanju.

Podsjetio je da je Europska komisija procijenila napredak i odlučila dogovoriti otvaranje pristupnih pregovora 22. marta 2024.

“Ova odluka otvara jasnu perspektivu za Bosnu i Hercegovinu, ali na tom putu neka od najtežih pitanja koja su razlog za divizije morat će pronaći rješenje. Od ove odluke Europske unije došlo je do zabrinjavajućih događaja. Neka od njih su teška pitanja i izravno su povezana s obvezama i predanosti prema Vijeću Europe. Prvo pitanje na listi, ali možda i posljednje koje se može riješiti, odnosi se na izborni zakon. Izborni okvir u Bosni i Hercegovini je u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a sud je u nekoliko odluka potvrdio slučaj SEJDIĆ i FINCI. Osim toga, izbor hrvatskog člana izravnog predsjedništva dodatno je zakomplicirao ovaj izazov”, istaknuo je.

Nemeth je podsjetio i na nametanje novog Izbornog zakona u martu 2024. od visokog predstavnika, kojim se rješava pitanje integriteta izbora, ali, kako je upozorio da “ostaje diskriminirajući okvir”.

“Potpuna reforma zahtijeva promjenu ustava. Predložena su i raspravljena mnoga različita tehnička rješenja uz podršku Venecijanske komisije. Da postoji savršeno rješenje, ono bi već bilo usvojeno. Ovo pitanje može se riješiti samo konsenzusom svih strana u Bosni i Hercegovini, a trajnih rješenja nema bez suglasnosti sva tri konstitutivna naroda. Ne može biti pobjedničke strane. Trajno rješenje mora pomoći u izgradnji dugotrajnog međusobnog povjerenja. Pronalaženje rješenja za ovaj institucionalni zastoj također bi sigurno omogućilo poduzimanje potrebnih koraka prije okončanja mandata visokog predstavnika”, dodao je.

Podsjetio je na poziv Skupštine na jasnu strategiju za prijenos odgovornosti s visokog predstavnika na domaće vlasti, kroz uslove definirane u Agendi 5 + 2.

“Ova agenda mora biti u potpunosti provedena, posebno u pogledu definicije državne imovine, ali to je treba raditi paralelno s ustavnom reformom. Time bi se poboljšala učinkovitost zakonodavnog procesa. Obje reforme idu ruku pod ruku s ciljem osnaživanja domaćih vlasti i poboljšanja njihova legitimiteta i političke odgovornosti. U tom smislu, nedavna situacija s Ustavnim sudom baca sumnju na spremnost svih strana da rade na stvarnom rješenju. Sud ne može raditi punim kapacitetom jer dva njegova člana još treba imenovati Narodna skupština Republike Srpske”, naglasio je.

Također je podsjetio da je Venecijanska komisija u tom smislu dala dva mišljenja s konstruktivnim prijedlozima.

“Iz svih ovih razloga, nacrt rezolucije ponavlja poziv Skupštine na ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini. Ali za takvu reformu potrebno je povjerenje, kojih u ovom trenutku nema. Ne treba to postavljati kao preduvjet za sve ostalo. Druge ohrabrujuće reforme koje se tiču ​​neovisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije uskoro će dati svoje prve rezultate. Takve su reforme, čak i ako se još mogu poboljšati, pozitivan razvoj. Konačno, naše izvješće i ovo izvješće te nacrt rezolucije sadrže poglavlja o nastavi povijesti”, zaključio je.

Na kraju se osvrnuo i na problem negiranja genocida kao i govor mržnje u zemlji općenito.

“Gospodin Nikoloski i ja smo uvjereni da je ova tema zaista važna za mirnu budućnost Bosne i Hercegovine. Govor mržnje i dalje je raširen u zemlji, posebno tokom političkih kampanja. Negiranje genocida u Srebrenici raspiruje podjele i prkos među zajednicama, o čemu svjedoče i suprotni stavovi o Rezoluciji Generalne skupštine UN-a. Obrazovanje je ključno za izgradnju tolerantnijeg i inkluzivnijeg društva. Udžbenici historijei imaju tendenciju pretjerano naglašavati sukobe među zajednicama u Bosni i Hercegovini. Vijeće Europe izradilo je nekoliko važnih normi o nastavi historije, nastavi koja se čini relevantnom za Bosnu i Hercegovinu dajući smjernice za podučavanje historije  u postkonfliktnim situacijama. Stvaranje temeljnog kurikuluma bez brisanja razlika, ali njihovo dijeljenje i omogućavanje razumijevanja različitosti gledišta čini se neophodnim. Opservatorij za poučavanje historije u Europi Vijeća Europe mogao bi pružiti korisnu pomoć u tom pogledu. Razumijevanje prošlosti ključno je za izgradnju zajedničke budućnosti, za poticanje prave europske demokracije i za jačanje demokratskog građanstva. To je naša želja za budućnost Bosne i Hercegovine”, dodao je.